Direktor Medrese u Tuzima Fuad Čekić je ocijenio da
je krajnje vrijeme da se donese zakon o slobodi vjeroispovijesti i položaju
vjerskih zajednica u Crnoj Gori, i smatra da ovo pitanje ne treba politizovazi
već ga treba konkretizovati u rješavanju pravnih stvari koje se tiču vjerskih
zajednica, a ne izlaziti iz toga okvira.
je krajnje vrijeme da se donese zakon o slobodi vjeroispovijesti i položaju
vjerskih zajednica u Crnoj Gori, i smatra da ovo pitanje ne treba politizovazi
već ga treba konkretizovati u rješavanju pravnih stvari koje se tiču vjerskih
zajednica, a ne izlaziti iz toga okvira.
Fuad Čekić |
On u izjavi za CdM naglašava da se ne može uvijek
govoriti o tome da li neki zakon u potpunosti odgovara nekoj vjerskoj zajednici
ili ne.
govoriti o tome da li neki zakon u potpunosti odgovara nekoj vjerskoj zajednici
ili ne.
“U zakonu ima i onih pozitivnih rješenja i onih za
koje smo smtarali da mogu možda biti više detaljisani, čisto da bi zajednice
znale u kojem pravcu da se kasnije definišu i tako dalje. Ono što je pozitivno
jeste prije svega donošenje zakona. Mislim da je krajnje vrijeme za donošenje
zakona, da je prošao jedan dug period i da je postojala velika pravna praznina
koje je davala i neku haotičnost unutar vjerskih zajednica u samom njihovom
djelovanju”, smatra on.
koje smo smtarali da mogu možda biti više detaljisani, čisto da bi zajednice
znale u kojem pravcu da se kasnije definišu i tako dalje. Ono što je pozitivno
jeste prije svega donošenje zakona. Mislim da je krajnje vrijeme za donošenje
zakona, da je prošao jedan dug period i da je postojala velika pravna praznina
koje je davala i neku haotičnost unutar vjerskih zajednica u samom njihovom
djelovanju”, smatra on.
U tom djelovanju, po mišljenju Čekića, se nije znalo
šta spada a šta ne spada u nadležnost vjerskih zajednica. Prema njegovim
riječima ono što je najveći problem bio jeste što su uglavnom vjerske zajednice
do sad prepoznavane kao nevladine organizacije, kao udruženja.
šta spada a šta ne spada u nadležnost vjerskih zajednica. Prema njegovim
riječima ono što je najveći problem bio jeste što su uglavnom vjerske zajednice
do sad prepoznavane kao nevladine organizacije, kao udruženja.
“Ipak, ovaj zakonski okvir će dati jedan poseban
pravni položaj vjerskim zajednicama i sama ta činjenica čini ovaj zakon
posebnim i značajnim. Veoma važna stvar je što sad polako postepeno dobijamo
tačne adrese gdje treba da se obratimo u slučaju registrovanja odnosno
evidentiranja vjerskih zajednica, kao i ko može da registruje vjerske
zajednice”, rekao je Čekić za CdM.
pravni položaj vjerskim zajednicama i sama ta činjenica čini ovaj zakon
posebnim i značajnim. Veoma važna stvar je što sad polako postepeno dobijamo
tačne adrese gdje treba da se obratimo u slučaju registrovanja odnosno
evidentiranja vjerskih zajednica, kao i ko može da registruje vjerske
zajednice”, rekao je Čekić za CdM.
On napominje da u Crnoj Gori ima veliki broj
vjerskih zajednica koje su registrovane, koje djeluju formalno, ali da u
suštini i ne postoje jer nemaju dovoljan broj vjerskih pripadnika. Prijedlog
zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u skupštinskoj proceduri je definisao
i tu oblast.
vjerskih zajednica koje su registrovane, koje djeluju formalno, ali da u
suštini i ne postoje jer nemaju dovoljan broj vjerskih pripadnika. Prijedlog
zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u skupštinskoj proceduri je definisao
i tu oblast.
“Tako da kažem u dijelu registracije i prepoznavanju
djelovanja vjerskih zajednica ovaj zakon daje poprilično jedan solidan okvir za
funkcionisanje, jedan okvir koji je zastupljen i u ostalim državama i tu ništa
novo nismo očekivali”, primjećuje Čekić.
djelovanja vjerskih zajednica ovaj zakon daje poprilično jedan solidan okvir za
funkcionisanje, jedan okvir koji je zastupljen i u ostalim državama i tu ništa
novo nismo očekivali”, primjećuje Čekić.
On naglašava da je Islamska zajednica u Crnoj Gori
tražila da se prepozna kontinuitet vjerskih zajednica.
tražila da se prepozna kontinuitet vjerskih zajednica.
“To su one zajednice koje su vjekovima postojale
ovdje, koje su izgradile ovo društvo i državu, a to ovaj tekst zakona to ne
prepoznaje. Ono što je dobro regulisano jeste funkcionisanje vjerskih škola,
nađeno je dobro rješenje i kad su u pitanju regstracije/neregistracije vjerskih
zajdenica. Zajednica može funkcionisati i da nije registrovana”, pojašnjava on
i dodaje da će registrovane zajednice dobijati određene benefite, što znači da
država nije isključila mogućnost i onih koji ne žele da se registruju.
ovdje, koje su izgradile ovo društvo i državu, a to ovaj tekst zakona to ne
prepoznaje. Ono što je dobro regulisano jeste funkcionisanje vjerskih škola,
nađeno je dobro rješenje i kad su u pitanju regstracije/neregistracije vjerskih
zajdenica. Zajednica može funkcionisati i da nije registrovana”, pojašnjava on
i dodaje da će registrovane zajednice dobijati određene benefite, što znači da
država nije isključila mogućnost i onih koji ne žele da se registruju.
“Ono što je Islamska zajednica tražila u pogledu
imovne je bilo detaljisane člana koji se odnosi na imovinu u smislu nekih
konkretizacija koje ne bi ostavljale široku normu za tumačenje u tom dijelu,
pogotovo u onom dijelu stava 2 koji se odnosio na izgradnju objekata iz prihoda
građana do 1918. godine”, istakao je Čekić.
imovne je bilo detaljisane člana koji se odnosi na imovinu u smislu nekih
konkretizacija koje ne bi ostavljale široku normu za tumačenje u tom dijelu,
pogotovo u onom dijelu stava 2 koji se odnosio na izgradnju objekata iz prihoda
građana do 1918. godine”, istakao je Čekić.
Naveo je da je Islamska zajednica tražila da se u
ugovoru prepozna i zaključeni ugovor koji su zaključile zajednice.
ugovoru prepozna i zaključeni ugovor koji su zaključile zajednice.
“Zakon je dao mogućnost zaključivanja takvih
ugovora, što znači na neki način da je konvergirao ugovore koji već postoje sa
nekim vjerskim zajednicama. Nažalost te vjerske zajednice nisu uspjele da
postignu kompromis u pregovorima. Očekivali smo detaljisanje u jednom dijelu,
možda će to u skupštinskoj proceduri naknadno biti još propitivano, a to su oni
dijelovi koji se tiču oslobađanja od poreza, odnosno više detaljisanje toga
člana nego neko novo preformulisanje, jer mislimo da to olakšava kasnije
funkcionisanje i državnom aparatu i vjerskim zajednicama da tačno znaju na koji
način trebaju funkcionisati, koja su njihova prava, slobode, koje su njihove
granice”, pojasnio je detaljnije direktor Medrese.
ugovora, što znači na neki način da je konvergirao ugovore koji već postoje sa
nekim vjerskim zajednicama. Nažalost te vjerske zajednice nisu uspjele da
postignu kompromis u pregovorima. Očekivali smo detaljisanje u jednom dijelu,
možda će to u skupštinskoj proceduri naknadno biti još propitivano, a to su oni
dijelovi koji se tiču oslobađanja od poreza, odnosno više detaljisanje toga
člana nego neko novo preformulisanje, jer mislimo da to olakšava kasnije
funkcionisanje i državnom aparatu i vjerskim zajednicama da tačno znaju na koji
način trebaju funkcionisati, koja su njihova prava, slobode, koje su njihove
granice”, pojasnio je detaljnije direktor Medrese.
Generalno u načelu, kako on ističe, zakon se dotakao
svega onoga što je problematika vjerskih zajednica. To je dobra stvar zakona.
svega onoga što je problematika vjerskih zajednica. To je dobra stvar zakona.
“Zakon je ipak, postavio neki pravni temelj ili
okvir koji će se kasnije morati prepoznati u nekim drugim zakonima. Mišljenja
smo da će ovaj zakon zahtijevati promjenu još nekih drugih zakona u nekom
narednom periodu, jer je ovo zapušten pravno društveni prostor koji 40 godina nije
regulisan i mislim da će ostali zakoni polako morati da se usklađuju sa tekstom
zakona koji će se izglasati. Sve u svemu vrijeme je konačno bilo da se pristupi
ovome pitanju. Lično smatram da ovo pitanje ne treba politizovazi već se treba
konkretizovati u rješavanju konkretno pravnih stvari koje se tiču vjerskih
zajednica, a ne izlaziti iz okvira toga”, zaključio je u izjavi za CdM Fuad
Čekić.
okvir koji će se kasnije morati prepoznati u nekim drugim zakonima. Mišljenja
smo da će ovaj zakon zahtijevati promjenu još nekih drugih zakona u nekom
narednom periodu, jer je ovo zapušten pravno društveni prostor koji 40 godina nije
regulisan i mislim da će ostali zakoni polako morati da se usklađuju sa tekstom
zakona koji će se izglasati. Sve u svemu vrijeme je konačno bilo da se pristupi
ovome pitanju. Lično smatram da ovo pitanje ne treba politizovazi već se treba
konkretizovati u rješavanju konkretno pravnih stvari koje se tiču vjerskih
zajednica, a ne izlaziti iz okvira toga”, zaključio je u izjavi za CdM Fuad
Čekić.
Skupštinska rasprava o Prijedlogu zakona o slobodi
vjeroispovijesti zakazana je za 24. decembar.
vjeroispovijesti zakazana je za 24. decembar.
IZVOR: Cdm, A. Obradović