PODGORICA – Od 2011. godine u Crnu Goru je uvezeno 20.000
diploma iz inostranstva, a hiperprodukcija diploma je sve češća pojava,
saopšteno je na okruglom stolu na temu “Priznavanje inostranih obrazovnih
isprava i izjednačavanje kvalifikacija”, u organizaciji Studentskog parlamenta
Univerziteta Crne Gore, koji je održan juče u Univezitetskom sportsko-kulturnom
centru, prenose Vikend novine.
Prorektorica za nastavu na UCG Đurđica Perović je
navela da rješenja koja je nudio Zakon o priznavanju inostranih isprava nijesu
na adekvatan način tretirala problem priznavanja inostranih diploma, te je
potreba za izmjenom ovog zakona urgentna.
navela da rješenja koja je nudio Zakon o priznavanju inostranih isprava nijesu
na adekvatan način tretirala problem priznavanja inostranih diploma, te je
potreba za izmjenom ovog zakona urgentna.
“Nova rješenja donose dopunu kriterijuma u dijelu
obaveznog vrednovanja znanja, vještina, kompetencija ishoda učenja, uslova
upisa, obima praktične nastave, kao i prava koje imaocu donosi diploma u državi
u kojoj je izdata”, ocijenila je Perović.
obaveznog vrednovanja znanja, vještina, kompetencija ishoda učenja, uslova
upisa, obima praktične nastave, kao i prava koje imaocu donosi diploma u državi
u kojoj je izdata”, ocijenila je Perović.
Što se tiče navedenih kriterijuma, kako govori, oni
manje-više postoje na fakultetima sa kojih pristižu zahtjevi za priznavanje
diploma i u tom dijelu kompatibilni su sa onima koji važe u našem sistemu
obrazovanja. Tako, smatra ona, novi kriterijumi neće donijeti značajniji
iskorak u sprečavanju problema na koje nailazimo.
manje-više postoje na fakultetima sa kojih pristižu zahtjevi za priznavanje
diploma i u tom dijelu kompatibilni su sa onima koji važe u našem sistemu
obrazovanja. Tako, smatra ona, novi kriterijumi neće donijeti značajniji
iskorak u sprečavanju problema na koje nailazimo.
Kako je navela, novina koje uključuje mišljenje
eksperata, može dodatno cijeniti okolnosti uz princip rada da jednom donešeno
mišljenje važi za sve naredne slučejeve tog studijskog programa.
eksperata, može dodatno cijeniti okolnosti uz princip rada da jednom donešeno
mišljenje važi za sve naredne slučejeve tog studijskog programa.
Takođe, rangiranje Univerziteta, kao dodatni
kriterijum, značajno bi doprinio procesu priznavanja.
kriterijum, značajno bi doprinio procesu priznavanja.
Kada je riječ o priznavanju srednjoškolskih diploma
koje su u nadležnosti resornog ministarstva, Perović vjeruje da će se novim
rješenjima Pravilnika o upisu u prvu godinu osnovnih studija donijeti
kvalitetna rješenja u dijelu specificiranja obrazovnih profila koji su prohodni
na konkretnim studijskim programima. Univerzitet Crne Gore će, najavila je,
predložiti i uvođenje prijemnih ispita na pojedine fakultete, na kojima do sada
nisu postojali.
koje su u nadležnosti resornog ministarstva, Perović vjeruje da će se novim
rješenjima Pravilnika o upisu u prvu godinu osnovnih studija donijeti
kvalitetna rješenja u dijelu specificiranja obrazovnih profila koji su prohodni
na konkretnim studijskim programima. Univerzitet Crne Gore će, najavila je,
predložiti i uvođenje prijemnih ispita na pojedine fakultete, na kojima do sada
nisu postojali.
“Što se tiče novih magistarskih studija, biće
obavezan prijemni ispit, pa je i to jedan od mehanizama kvalitetne provjere
stečenog znanja, što će Univerzitet Crne Gore dodatno regulisati internim
aktima kada je u pitanju nastavak obrazovanja”, rekla je Perović.
obavezan prijemni ispit, pa je i to jedan od mehanizama kvalitetne provjere
stečenog znanja, što će Univerzitet Crne Gore dodatno regulisati internim
aktima kada je u pitanju nastavak obrazovanja”, rekla je Perović.
Generalna direktorica Direktorata za visoko
obrazovanje Ministarstva prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da Crna Gora
godinama poštuje i uvažava principe Lisabonske konvencije. Glavni cilj je,
smatra ona, zaustaviti priliv loših diploma i usmjeriti mlade ljude da se
opredijele za renomirane i tradicionalne ustanove čiji je kadar konkurentan na
tržištu rada.
obrazovanje Ministarstva prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da Crna Gora
godinama poštuje i uvažava principe Lisabonske konvencije. Glavni cilj je,
smatra ona, zaustaviti priliv loših diploma i usmjeriti mlade ljude da se
opredijele za renomirane i tradicionalne ustanove čiji je kadar konkurentan na
tržištu rada.
Student ombudsman Univerziteta Crne Gore Aleksandar
Šipčić kazao je da je hiperprodukcija diploma sve češća pojava, a podatak iz
2011. godine, odnosno da je do danas u Crnu Goru uvezeno preko 20.000 diploma
koje su čekale nostrifikaciju i koje su stigle van granica naše države, govori
da takvi studenti zauzimaju mjesto našim svršenim visokoškolcima koji su
završili studije u svojoj državi i čije su diplome znatno većeg kvaliteta.
Šipčić kazao je da je hiperprodukcija diploma sve češća pojava, a podatak iz
2011. godine, odnosno da je do danas u Crnu Goru uvezeno preko 20.000 diploma
koje su čekale nostrifikaciju i koje su stigle van granica naše države, govori
da takvi studenti zauzimaju mjesto našim svršenim visokoškolcima koji su
završili studije u svojoj državi i čije su diplome znatno većeg kvaliteta.
Šipčić je poručio da se hiperprodukciji mora stati
na kraj i da ovaj negativni trend ulazi u korijene visokog obrazovanja i
narušava kvalitet.
na kraj i da ovaj negativni trend ulazi u korijene visokog obrazovanja i
narušava kvalitet.
“Zapitamo li se nekad zašto studenti idu da studiraju
u zemlje regiona pored 19 fakultetskih jedinica”, kazao je Šipčić.
u zemlje regiona pored 19 fakultetskih jedinica”, kazao je Šipčić.
On je rekao da je problem “pranje diploma”, jer
brojni studenti sa privatnih fakulteta upisuju master studije na državnim.
brojni studenti sa privatnih fakulteta upisuju master studije na državnim.
Izvor: Dnevne novine
