PODGORICA-Bošnjaci poštuju svoju državu, svoje i simbole drugih naroda i podržaće svako unaprjeđenje postojećeg zakona o isticanju nacionalnih simbola, poručio je član Bošnjačkog vijeća Bejto Šahmanović.
 |
| Bejto Šahmanović |
Podgorica, PR pres servis
– Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, već je zreo za izmjene, iako još nije ni zaživio u praksi, a da bi se na pravi način pravno kvalifikovali neki događaji, potrebno je da se jasno zna koji su nacionalni simboli svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Od šest nacionalnih savjeta manjinskih naroda tri su iskoristila svoje zakonsko pravo da odrede svoje nacionalne simbole i svoj nacionalni praznik u skladu sa aktuelnim zakonom.
To je saopšteno na konferenciji „Rezultati i izazovi sprovođenja: Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u okviru projekta „Podsticanje potpune ravnopravnosti društva“, koji je podržalo Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Vukas Radonjić, objasnio je da je krivično-pravna zaštita manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih nacionalnih simbola posljednja u okviru pravne zaštite koju država treba da obezbijedi.
„To je najstrožiji vid zaštite, ali svakako u našoj situaciji, kada u posljednje vrijeme dolazi do teškog narušavanja ugleda državnih simbola i simbola manjinskih naroda i njih samih, zaista treba posegnuti i za krivično-pravnom zaštitom kako bi se poslala jasna poruka da je Crna Gora država koja će da obezbijedi ravnopravnost svih njenih građana“, rekao je Radonjić.
Načelnica Direkcije za nacionalne i etničke manjine u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Mirela Ramčilović El Deeb, kazala je da, kada je riječ o eventualnoj koliziji Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola i Zakona o javnom redu i miru, ona nije primijećena i da nije bilo primjedbi.
„ Mi imamo dobre zakone, ali je implementacija ono što uvijek može biti bolje “, naglasila je Ramčilović El Deeb.
Član Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Bejto Šahmanović, osvrnuo se na aktuelnu krizu i podsjetio da trećinu građana Crne Gore čine manjine koje uglavnom žive u nerazvijenim opštinama. Stoga dodatno zabrinjava činjenica da su manjine isključene iz procesa donošenja odluka na državnom nivou.
„Kada bi pitali predstavnike nove vladajuće koalicije oni bi rekli – pa ponuđeni ste i odbili ste. Međutim, to je bio samo deklarativan poziv i značio je – nudimo vam, ali Boga molimo da odbijete. Vlast ovdje funkcioniše tako da želi samo svoje manjine, jer da je drugačije našli bi makar jednoga eksperta iz bošnjačkog naroda da bude među ministrima u Vladi. To se prenosi “po dubini” pa onda imamo situaciju da je od 350 novozaposlenih u Rudniku uglja samo jedan pripadnik manje brojnog naroda.
Slične primjere imali smo i prije desetak godina, recimo prilikom upisa kandidata za Policijsku akademiju kada nije primljen nijedan pripadnik iz reda bošnjačkog naroda.
Očigledno vlast želi samo pripadnike manjina koji „dobro vide i čuju samo ono što odgovara vladajućim partijama“ rekao je Šahmanović.
Na pitanje kako komentarišete da imamo značajno veći broj šovinističkih poruka i poruka govora mržnje koje su u više gradova Crne Gore upućene Bošnjacima kroz skrnavljenje vjerskih objekata, različite grafite, napade na Bošnjake, kao i negiranje genocida, Šahmanović je kazao:
„Negiranje genocida treba zakonski regulisati kroz krivični zakon Crne Gore, kako bi i time poslali poruku da će svako veličanje zločina i zločinaca biti adekvatno kažnjeno i javno osuđeno. I to prvenstveno treba da se odnosi na političke huškače, koji su posredno prizveli nacionalistički vandalizam u Pljevljima, Beranama i u drugim opštinama. Kao čovjeka i kao građanina, iznenađuje me to što se u Plevljima nije našlo nekoliko čestitih momaka, da zaustave provokatora koji je danima rastezao zastavu po gradu i širio mržnju kao najavu nasilja koje je potom uslijedilo“, rekao je Šahmanović.
„Bošnjaci su neodvojivi dio crnogorskog društva i mjesto im je u državnim institucijama. U sistemu naše zajedničke države vlast treba da povede mnogo više računa i precizno utvrdi ko i zašto, ekonomskom nezvjesnošću i ukupnom krizom, proizvodi atmosferu psihološkog pritiska na sve građane, a posebno na pripadnike manjinskog naroda. Pojačana migracija stanovništva je ozbiljan problem a ako hoćemo da sačuvamo i multikulturalnost i građansku državu onda se moramo izboriti za pravednost, sigurnost i ravnomjernu zastupljenost u svim institucijama sistema – kazao je član Bošnjačkog vijeća dr Bejto Šahmanović.
Bošnjaci poštuju svoju državu, svoje i simbole drugih naroda i podržaće svako unaprjeđenje postojećeg zakona o isticanju nacionalnih simbola, poručio je Šahmanović.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, Zvonimir Deković, naveo je da je od 205 imenovanih funckionera u mandatu nove Vlade samo sedam niže rangiranih funkcionera iz reda manjinskih naroda.
„To su pokazatelji. Brojke su, za razliku od deklarativnih nastupa, egzaktne i mi ih uzimamo kao vrijednost u odnosu na nacionalne manjine. Crna Gora je naša država, mi tu živimo. Želimo građansku državu. Ja sam svoje hrvatstvo dobio rođenjem. Crnu Goru doživljavam iskreno, kao svoju domovinu, ali ne bi bilo pravedno da zaboravim ono što sam dobio rođenjem“, rekao je Deković.
Predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić, kazao je da Crna Gora ima dobre zakone, ali je upitna realizacija onoga što je u njima zacrtano.
„Imamo veliki problem kojim se moramo mnogo ozbiljnije baviti. U našem društvu je toliko jaka etnička distanca da to boli. Mi u prvom redu, moramo da radimo sa mladima. Mislim da je proces edukacije veoma bitan“, ukazao je Vulić.
Sutkinja Višeg suda za prekršaje Crne Gore, Maja Živaljević, kazala je da je Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola već zreo za izmjene i dopune, iako nije još ni zaživio u praksi.
„Član 7 glasi da se zastava može isticati prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih i sportskih skupova u organizaciji savjeta, udruženja, političkih partija i fizičkih lica. Znači, zastava se može isticati gdje god hoćete i od strane pravnog i od strane fizičkog lica. Ovo je materijalna odredba, ali nemamo kaznenu odredbu za suprotno postupanje od ovoga. To je manjkavost i problem ovog Zakona“, kazala je Živaljević.
