Koncept manjinske vlade, kroz okupljanje svih proevropskih snaga, bio bi veoma dobar izlaz iz političke krize. Drugi koncept koji nudimo je vlada izbornog povjerenja, u kojoj bi bili svi politički subjekti i koja bi mogla imati oročeni mandat od šest mjeseci ili godinu, a njen glavni zadatak bio bi vraćanje građanskog povjerenja, i priprema uslova za vanredne parlamentarne izbore ili ujedno izbore na svim nivoima – kazao je, u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i šef poslaničkog kluba te partije.
Ibrahimović je ocijenio da je inicijativa o rekonstrukciji Vlade “do kraja ogolila poražavajuće rezultate “eksperimenta” vladajuće većine o ekspertskoj Vladi”. Poručio je da su vanredni izbori neminovnost. Istakao je i da Vlada nije u stanju da očuva multietnički sklad i koncept građanske i sekularne države, ali i iskazao očekivanje da Bošnjačka stranka dobije i zvaničan poziv da bude dio vlade.
Hoćete li prihvatiti, ukoliko Bošnjačkoj stranci bude ponuđeno mjesto u izvršnoj vlasti, i pod kojim uslovima?
Bošnjačka stranka je potpuno otvorena za dijalog o budućnosti Crne Gore, za njen evropski put i izgradnju demokratije i prvenstveno građansku stabilnost. Svjedoci smo narušavanja tih vrijednosti, u proteklih desetak mjeseci i mislim da je stoga dijalog potrebniji nego ikada. Mi smo otvoreni za razgovore sa svima na političkoj sceni, čak i sa onima koji imaju suprotne ideologije ili sa onima koji su nam se obraćali sa pogrdnim riječima, jer nam je stalo do prosperitetnog društva i građanskih vrijednosti u Crnoj Gori. Međutim, za saradnju treba stvarati atmosferu međusobnog uvažavanja, pa onda povjerenja.
Pojedini akteri sadašnje vlasti su pozvali na razgovore, za koje očekujemo da će biti i zvanični. Međutim, suštinsko pitanje je da li su ti akteri izgradili uvažavanje kao put do povjerenja? Nažalost, nijesu. Podsjetimo, Vlada je u ovom mandatu, umjesto da promoviše evropske vrijednosti, jednogodišnji mandat potrošila stvarajući klimu nacionalizma i netrpeljivosti, što je izazvalo veliku polarizaciju u našem društvu. Pogledajte društvene mreže, medijske natpise i neke portale, sjetite se incidenata u Pljevljima, Beranama, itd..Ova Vlada se potrudila da sa svih rukovodećih mjesta ukloni desetine pripadnika manjinskih naroda. U školama je, u nekim opštinama, kada su direktorske pozicije u pitanju, sprovedeno gotovo etničko čišćenje, npr. u Baru. Da li je to ambijent za saradnju ? Neki akteri ove vlasti i mediji bliski njima proizveli su niz medjskih senzacionalističkih navodnih afera, gdje su targetirali, sasvim neosnovano, pripadnike manjinskih naroda. Da bi se razmišljalo o saradnji, potrebno je da naprave korake da unaprijede ambijent odnosa prema manjinama, ukoliko nas žele za partnere. Bošnjačka stranka će kao i do sada dati doprinos u pravcu smanjivanja tenzija, odnosno jačanja dijaloga, kako bi došlo do kompromisa, koji je od suštinske važnosti za naše društvo.
Možete li vjerovati Vladi koju ste sve vrijeme oštro kritikovali, pogotovo zbog njenog odnosa prema manjinama?
Kakav će biti odnos Vlade prema manjinskim narodima, odrediće i tempo reformi i uspješnosti evropskog puta Crne Gore.
Bošnjačka stranka se od osnivanja vodila interesima građana i prosperiteta našeg društva. U dosadašnjem radu smo pokazali da nijesmo željni ni pozicija, niti funkcija, već da su nam prioritet građani. Mi smo spremni razgovarati, da zajedno gradimo povjerenje.
Smatramo da bi vrlo dobar izlaz iz postojeće očigledne političke krize mogao biti koncept manjinske Vlade, kroz okupljanje svih proevropskih snaga. Podsjećam, mi smo ga ponudili još u septembru prošle godine, gdje bi Demokrate i URA, sa manjinama formirali vladu, uz podršku velikih političkih grupacija, koji ne bi bili u Vladi. Drugi koncept koji nudimo jeste Vlada izbornog povjerenja, u kojoj bi bili svi politički subjekti. Vlada bi mogla imati oročeni mandat, od šest mjeseci ili godinu, a njen glavni zadatak bi bio vraćanje građanskog povjerenja, i priprema uslova za vanredne parlamentarne izbore ili ujedno izbore na svim nivoima.
Nedavno ste se sastali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Jeste li pominjali svoje prijedloge za izlaz iz političke krize? O čemu ste razgovarali i šta je bio povod iznenadnog sastanka sa Abazovićem?
Mislim da je do ovog sastanka trebalo ranije doći. Manjine koje čine četvrtinu našeg društva ne smiju biti izopštene iz bilo kojeg društvenog političkog procesa, što je nažalost do sada obilježilo rad nove većine. Dešavanja od završetka izbora prošle godine, pa sve do danas uticala su na to da su Bošnjaci i drugi manjinski narodi danas s pravom zabrinuti zbog dešavanja na društveno-političkoj sceni. Sastanak sa potpredsjednikom Vlade, koji je zadužen za bezbjednosni sistem, bio je upravo prilika da razgovaramo u tom dijelu i da ukažemo na veoma opasne devijacije u našem društvu.
Očekujete li da će najavljena rekonstrukcija Vlade riješiti krizu vlasti ili možda produbiti, s obzirom da je Ura bila isključena iz dogovora i da iz te partije čujemo poruke da ne podržavaju “političku Vladu”, kao i da nema promjena dok oni ne daju zeleno svjetlo?
Rekonstrukciju Vlade doživljavam kao unutarstranačko pozicioniranje partija aktuelne većine u Vladi i na mjestima “po dubini”, u cilju stvaranja institucionalne prednosti na izvjesnim vanrednim parlamentarnim izborima.
Inicijativa o rekonstrukciji Vlade je do kraja ogolila poražavajuće rezultate “eksperimenta” vladajuće većine o ekspertskoj Vladi. Priča o rekonstrukciji je samo potvrdila da je između konstituenata vlasti ozbiljno neslaganje. Vjerujem da je svakom građaninu danas jasno da je sporazum tri lidera prekršen i da su vanredni izbori neminovnost. Sve drugo je neodgovoran odnos konstituenata vlasti prema građanima i gubljenje vremena, a najveći gubitnici ovog političkog nadgornjavanja unutar vladajuće većine su građani, ali i naš evropski put.
DF i Demokrate su dogovorile da na sjednici Skupštine, uz rekonstrukciju, bude na dnevnom redu i izbor Tužilačkog savjeta. Je li dobro bez šireg dijaloga rješavati ova pitanja, uprkos upozorenjima Evrope?
Članstvo u EU je dokaz sposobnosti države da implementira i usvaja evropske vrijednosti, među kojima je u vrhu vladavina prava. S toga, izboru članova Tužilačkog savjeta mora prethoditi širok konsenzus među političkim subjektima. To nije samo stav BS-a, već i naših međunarodnih partnera. Podsjećam na nedavnu izjavu ambasadorke EU u Crnoj Gori Kristine Oane Pope, sa sastanka sa predstavnicima opozicije, gdje je jasno poručila da više od 70 odsto građana Crne Gori koji podržavaju pristupanje EU sa pravom očekuju od svojih političkih lidera da sarađuju iznad partijskih interesa i da omoguće ključne reforme u oblasti vladavine prava, kako bi Crna Gora mogla da dalje napreduje na putu ka EU.
Zalagaćemo se da to bude izbor najkompetentnijih ljudi iz struke, a nikako podobnih političkih pojedinaca. Na putu ka Evropskoj uniji (EU) i ostvarivanju napretka u poglavljima 23 i 24, potrebno da svi u Crnoj Gori doprinesu da vladavina prava bude cilj oko kojeg ćemo se svi zajedno okupiti. U tom smislu, važno je da dođe do dijaloga i kompromisa oko izbora članova Tužilačkog savjeta, ali i drugih važnih pitanja za naše društvo.
Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je crnogorskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima ,,non pejper“, dokument o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra u kojem se, između ostalog, ocjenjuje da je policija profesionalno reagovala, a da su demonstranti inicirali teške incidente. Kao član Odbora za međunarodne odnose, kako komentarišete nezvanični dokument u kojem MVP daje instrukcije ambasadama Crne Gore kako da obavijeste zemlje prijema o dešavanjima na Cetinju?
Hoću da vjerujem da se radilo o ishitrenom potezu, gdje je očigledno nedostajalo diplomatskog iskustva i zrelosti. Nije dobro da samo četiri dana nakon događaja na Cetinju, kada se još čekao izvještaj Uprave policije i tužilaštva oko svih tih događanja, naše ministarstvo napiše non-pejper brže-bolje. Dozvolimo da nezavisna istraga utvrdi sve okolnosti događaja na Cetinju. Sigurno to nije dobar način za obavještavanje i jačanje bilateralnih odnosa sa našim inostranim partnerima. Podsjećam da se bilateralni odnosi i međunarodni ugled izgrađuju isključivo na dobrim namjerama i tačnim informacijama.
DPS smatra da je time ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović grubo zloupotrijebio službeni položaj i najavljuje da će predati Skupštini prijedlog za pokretanje interpelacije za njegovo razrješenje. Hoćete li je podržati?
Svako treba da vodi računa o ugledu države, posebno oni koji su i najodgovorniji za čuvanje tog ugleda, a to su svakako državni zvaničnici i ministri u Vladi. Ukoliko se dokaže da je tačno ono što čujemo ovih dana i da je ministar Radulović zloupotrijebio službeni položaj, vršeći neprimjeren uticaj na izvještavanje ambasada po pitanju događaja koji su se desili na Cetinju 4. i 5. septembra, Bošnjačka stranka će u tom slučaju donijeti jedinu logičnu odluku.
Kako Vi komentarišete sve što se dešavalo na Cetinju, ponašanje SPC i Vlade, i njihovu spremnost da rizikuju građanski mir radi ustoličenja Joanikija?
Nažalost, smatramo da se nakon događaja na Cetinju, jaz podjela u društvu dodatno produbio. Ono su, svakako, nemile scene koje niko ko voli ovu državu ne želi da viđa. Apsolutno smo za to da svako ima pravo na vlastito vjersko i svako drugo ubjeđenje i opredjeljenje, te da vjerske zajednice u Crnoj Gori slobodno i bez bojazni obavljaju svoje misije. Takođe podržavamo pravo na slobodno i mirno okupljanje u cilju izražavanja određenog političkog, društvenog ili bilo kog drugog nezadovoljastva.
Podržavamo institucije sistema da u skladu sa zakonima i svojim obavezama obavljaju poslove zbog kojih su osnovane. Ali, ne treba zaboraviti da su građani država, a ne institucije sistema. Građanin je nosilac državnog suveriniteta, te bi institucije državnog aparata trebalo da su u funkciji građana i zaštite građana. Na žalost, slike koje smo na Cetinju vidjeli, iskustva koja su brojni građani i određene organizacije iznijeli, daju nam za pravo da sumnjamo da je došlo do prekoračenja upotrebe sredstava prinude nad okupljenim građanima na Cetinju, čemu svjedoče i brojni izvještaji fizičkog povređivanja građana kao i brojni drugi materijali. To ne smijemo da dozvolimo.
Pitanje ustoličenje mitropolita Crnogorsko-primorskog SPC Joanikija u Cetinjskom manastiru je kompleksno pitanje, koje pored svoje vjerske konotacije, u koju svakako ne želimo da se miješamo, niti imamo pravo na to, ima i svoju političku dimenziju. Ovo pitanje će, i dalje dijeliti crnogorsko društvo, a konsekvence mogu biti ni malo ružičaste. Zato nam je, svima u Crnoj Gori, potrebno mnogo mudrosti, strpljenja, dijaloga i spuštanja tenzija, kako u političkom diskursu tako i na nivou običnih građana. Nažalost, imamo percepciju da nova Vlada nije u stanju da očuva multietnički sklad i koncept građanske i sekularne države.
SDP predložila je rezoluciju o stabilizaciji političkih prilika i postizanju evropskog konsenzusa kojom se, kako je obrazloženo, doprinosi prevazilaženju podjela i pronalaženje zajedničkih ustavnih, evropskih i demokratskih rješenja. Je li realno govoriti o konsenzusu u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?
U svakom obraćanju Bošnjačka stranka poziva na dijalog i jačanje međusobnog povjerenja i smatramo da je to jedini način za prevazilaženje krize koja je svakog dana sve izraženija u svakom segmentu našeg društva.
Svaka inicijativa koja je usmjerena ka stabilizaciji političkih prilika je dobrodošla, tako da i predložena rezolucija SDP može biti dobra prilika za konačno otpočinjanje političkog dijaloga u Crnoj Gori. Očekujemo da će parlamentarna većina, koja je i najodgovornija za trenutno stanje u državi, prepoznati ovaj trenutak kao pravo vrijeme za otpočinjanje iskrenog dijaloga sa opozicijom, kako bi zajednički došli do neophodnog konsezusa za pitanja koja opterećuju naše društvo. Svako dodatno eskaliranje krize prijeti ugrožavanju građanskog mira u Crnoj Gori.
Nije dobro smjenjivati direktoricu Monstata uoči popisa
Kako komentarišete namjeru vlasti da što prije sprovede popis u Crnoj Gori?
Bošnjačka stranka se zalaže za održavanje popisa u redovnom terminu. Popis je statističko pitanje i odraz demokratske svijesti jednog društva. Zato je važno da se popis stanovništva održi u skladu sa zakonskim procedurama. S druge strane, atmosfera vezana za održavanje popisa sugurno je dodatno podgrijana političkom krizom u Crnoj Gori. Nije dobar put da se smjenjuje direktorica Monstat-a par mjeseci uoči održavanja popisa. Ako neko misli da će na taj način moći da utiče na bilo kakve procese koji se tiču popisa, onda ne poznaje Crnu Goru. Mislim da se oko ovog pitanja moraju uključiti naši međunarodni partneri, prije svega Eurostat. Bez njihovog monitoringa, siguran sam da se ne mogu stvoriti regularni uslovi za održavanje popisa ove godine.
Vlast dovela do toga da se Bošnjaci osjećaju nesigurno u Crnoj Gori
Kakav je položaj bošnjačkog naroda danas u Crnoj Gori?
Bošnjaci su danas uplašeni, jer ova Vlada ni jednim svojim gestom nije pokazala da vidi manjine u Crnoj Gori kao partnere. Za samo godinu položaj bošnjačkog naroda je drastično promijenjen, u negativnom kontekstu. Politika Vlade nije donijela ne samo ekonomsku stabilnost, već je dovela i do porasta osjećaja nesigurnosti, posebno predstavnika bošnjačkog naroda, odnosno ugrožavanja međutničkog i međuvjerskog sklada. Ako tome dodamo da se važni procesi u državi sprovode bez konsultacija s manjinama, to stvara osjećaj nesigurnosti, diskriminacije i izopštenosti.
Manjinski narodi su bili prvi na spisku kada je trebalo očistiti državnu upravu. To je diskriminatorski pristup. Plašim se da će svaki dan ovakve vlasti doprinijeti da se Bošnjaci zamisle da li sebe vide u Crnoj Gori. Sigurno ovo nije Crna Gora za koju smo se borili svih ovih godina. Zato ne smijemo dozvoliti da evropski put naše države bude žrtva kleronacionalističke politike i hegemonističkih ambicija susjednih država. Članstvo u EU je za manje brojne narode zalog za ostanak i opstanak naroda na ovim prostorima.