Piše: Božidar Proročić
Husein Bašić (1938- 2007) bio je jedan od
najplodnjih stvaralaca iz redova Bošnjaka u Crnoj Gori. Književni opus Huseina
Bašića (poezija, romani novelistika, publicistika, istraživački i
antologičarski rad na sakupljanju i prezentovanju bošnjačkog lirskog i epskog
stvaralaštva, svrstava ga u red neumornih pregalalaca za vrijeme njegovog
časnog života. Bio je prvi pokretač i urednik časopisa ,,Almanah” koji i dan
danas čuva tradiciju, istoriju, kulturu, jezik i foklor Bošnjaka u Crnoj Gori.
Noseći u sebi jaku crtu rodnog Plava (Brezojevica)
koji je bio česta inspiracija u svim njegovim djelima zapravo u samom centru
svijeta Huseina Bašića je čovjek prije i iznad svega. Njergova posvećenost
književnosti i kulturi tokom više od četrdeset godina stvaralačkog rada ogleda
se kroz deset romana, jedanaest knjiga poezije, tri knjige priča i novela, kao
i više antologija iz usmene književnosti Bošnjaka. Dobitnik je brojnih nagrada
za svoje stvaralaštvo između ostalih ,,Trinajestojulske” , nagrade ,,Isak
Samokovlija” kao i nagarde Bošnjačkog nacionalnog vijeća koje je dodijelilo,
11. maja 2005. godine, Huseinu Bašiću najveću nacionalnu nagradu sandžačkih
Bošnjaka „Povelju Kulina bana.” Husein Bašič je duboko u sebi nosio svu bol
Bošnjačkog naroda kroz različite istorijske periode i razdoblja u konstantnoj
borbi za očuvanje identiteta Bošnjaka u svim segmentima društva kojem je i sam
pripadao i najviše je tu bol prezentovao u svojim romanima.
nikada ne umiru oni vječito žive u svojim romanima proživljavajući svu sudbinu
čovjeka. No i pored okruglih stolova o Huseinu Bašiću i Centra za kulturu u
Plavu koji nosi njegovo ime, veoma brzo zabotavljamo ko je zaista on bio i
koliko je dao sebe kulturi i književnosti. Zuvdija Hodžić je o Huseinu Bašiću
na okruglom stolu posvećenom njemu u čast istakao sljedeće: ,,Siguran sam da
sam najbolji znalac Bašićevog opusa i ličnosti. Iz istog smo zavičaja, rasli u
istim ambijentalno- socijalnim uslovima, vaspitavani na istoj etici i duhovnom
naslјeđu, a prelaskom iz Plava u Titograd , moja i njegova porodica stanovale
su u istoj kući. A onda smo jedan do drugog podigli porodične kuće. Od tada do
njegove smrti, tri decenije gotovo svakodnevno smo bili zajedno. Bili smo
slični i različiti, najviše bliski. Uvijek sam bio svjestan snage njegovog
talenta i veličine njegovog književnog djela. Nažalost, i svjedok tragičnih i
nemilih događaja koji su ga pratili, koje je filosofski prihvatao i podnosio,
ali i duboko i emotivno proživljavao. Njegova ćutnja bila je rјečitija od
svakog govora.”
primjer toga koliko istaknuti autori znače u književnosti i kulturi je i
sljedeća informacija koja je ostala nažalost nezapažena u našim medijima.
Bašićev roman ,,Crnoturci-San i Jazija” nedavno je preveden na makedonski
jezik. U izdanju izdavačke kuće „Slovo“ iz Skoplja, u čuvenoj ediciji „100
slovenskih romana“, projektu trinaest slovenskih zemalja koje sarađuju u okviru
Foruma slovenskih kultura, objavljen je roman „Crnoturci-San i Jazija“ Huseina
Bašića. Ovaj roman je na spisku odabranih crnogorskih romana za pomenuto
izdanje. Do sada je u okviru ovog projekta objavljeno petnaest romana iz
slovenskih zemalja u Makedoniji, a istovremeno je u slovenskim zemljama objavljeno
desetak makedonskih romana, članova Foruma slovenskih kultura. Huseiin Bašić,
bošnjački i crnogorski romanopisac priča priču o nikšićkim i podgoričkim
muslimanima nakon što su ovi gradovi došli pod vlast knjaza Nikole i pripojeni
su Crnoj Gori krajem devetnaestog vijeka Tretirajući jednu od stalnih tema
svjetske književnosti – izgnanstvo i egzodus – roman „Crnoturci-San i Jazija“
donosi moderne, inovativne aspekte, obilježene od strane kritike kao:
istorijski, moderni, psihološki, nadrealistički, fantazmagorični i drugi.
Otuda, autor Bašić, svjedočeći na temu „muhadžirstva“, odnosno emigracije
muslimana iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tema koja se rijetko obrađuje u
balkanskim književnostima), svjedoči o novom aspektu višestranog univerzalnog
izgnanstva.“ Vijest o ovoj knjizi objavljena je u gotovo svim medijima u
Makedoniji, pored ostalih objavila ju je i makedonska nacionalna novinska
agencija MIA. Kod nas je nažalost ostala nezapažena.
Ovo je potvrda da Husein Bašić iako nije fizički među
nama da njegove knjige žive i živjeće među mnogobrojnim narodima, kulturama, i
da će biti najljepši kulturni reprezent njegove bogate zaostavštine.
,,Crnoturci-San i Jazija“ su i podstrek svim budućim mladim generacijama koje
žele da im stvaralaštvo Huseina Bašića bude podstrek da i sami počnu da piši i
da čuvaju svoje kulturno nasljeđe. Velikan pisane riječi Husein Bašić će sa
svojim stvaralaštvom biti predmet izučavanja i proučavanja mnogih ozbiljnih
kritičara, esejista i filologa ali i sve stručna i naučne javnosti.
