Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocjenjuje u
razgovoru za Pobjedu da je predizborni ambijent danas bitno drugačiji, značajno
nepovoljniji u odnosu na 2016. godinu, jer SPC tada nije prešla političku crtu,
niti je zvanična Srbija tada bila otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne
Gore.
razgovoru za Pobjedu da je predizborni ambijent danas bitno drugačiji, značajno
nepovoljniji u odnosu na 2016. godinu, jer SPC tada nije prešla političku crtu,
niti je zvanična Srbija tada bila otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne
Gore.
– Rijetka su društva danas u svijetu gdje vjerske
organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu. Možda bi se
to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je danas bitno
drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva nije tada bila
prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni favoriti, i u
čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako otvoreno umiješana
u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali vjerovatno nema ni
potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u
Srbiji i ovdje – kazao je Đukanović.
organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu. Možda bi se
to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je danas bitno
drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva nije tada bila
prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni favoriti, i u
čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako otvoreno umiješana
u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali vjerovatno nema ni
potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih eksponenata, i u
Srbiji i ovdje – kazao je Đukanović.
Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije
socijalista smatra da taj ,,politički naum“ ne može proći kod građana Crne
Gore.
socijalista smatra da taj ,,politički naum“ ne može proći kod građana Crne
Gore.
– Svakako, neće biti lako. Ali, kad nam je bilo
lako? – poručio je Đukanović.
lako? – poručio je Đukanović.
POBJEDA: I danas, 79 godina od Trinaestojuluskog
ustanka i 75 godina od pobjede nad fašizmom u regionu – ali i u Crnoj Gori –
jake su političke snage koje promovišu fašističke ideje krvi tla. Dosljedno se
pokušava revizija istorije, od proglašenja četničkih koljača Mace Vukojičića i
Obrada Šiljka u svece Srpske pravoslavne crkve, pokušaja podizanja spomenika
ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, glorifikacije Radovana Karadžića i Ratka
Mladića, sve do skrnavljenja antifašističkog spomenika u Ravnom lazu… Da li smatrate
da je većinska Crna Gora svjesna da bez 13. jula 1941. ne bi bilo 21. maja
2006?
ustanka i 75 godina od pobjede nad fašizmom u regionu – ali i u Crnoj Gori –
jake su političke snage koje promovišu fašističke ideje krvi tla. Dosljedno se
pokušava revizija istorije, od proglašenja četničkih koljača Mace Vukojičića i
Obrada Šiljka u svece Srpske pravoslavne crkve, pokušaja podizanja spomenika
ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, glorifikacije Radovana Karadžića i Ratka
Mladića, sve do skrnavljenja antifašističkog spomenika u Ravnom lazu… Da li smatrate
da je većinska Crna Gora svjesna da bez 13. jula 1941. ne bi bilo 21. maja
2006?
ĐUKANOVIĆ: Pokušaji revizije istorije, u namjeri da
se kolaborantski pokreti iz Drugog svjetskog rata predstave oslobodilačkim i da
se zločini koje su počinili minimiziraju, nijesu rijetkost ni u drugim
zemljama. Posebno ne na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ima toga i u Crnoj
Gori, ali u poređenju sa zemljama u okruženju ta tendencija je slabija, a otpor
revizionizmu mnogo jači. Zahvaljujući prije svega snažno ukorijenjenoj
slobodarskoj i antifašističkoj tradiciji, ali i djelovanju naših institucija.
se kolaborantski pokreti iz Drugog svjetskog rata predstave oslobodilačkim i da
se zločini koje su počinili minimiziraju, nijesu rijetkost ni u drugim
zemljama. Posebno ne na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ima toga i u Crnoj
Gori, ali u poređenju sa zemljama u okruženju ta tendencija je slabija, a otpor
revizionizmu mnogo jači. Zahvaljujući prije svega snažno ukorijenjenoj
slobodarskoj i antifašističkoj tradiciji, ali i djelovanju naših institucija.
U svom etičkom kodu značajna većina u Crnoj Gori
nikada ne može poistovjetiti patriote i izdajnike, niti zločince i njihove
žrtve. To se kod nas vjekovima smatra uvredom i sramotom. Aktuelni pokušaji da
se izdaja predstavi kao vrlina, i legitimiše kao demokratsko pravo na drugačije
viđenje crnogorske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, da se glorifikuju
zločinci i saradnici okupatora, bijedni su i sramni pokušaji nastavljača
ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i
zločinački karakter.
nikada ne može poistovjetiti patriote i izdajnike, niti zločince i njihove
žrtve. To se kod nas vjekovima smatra uvredom i sramotom. Aktuelni pokušaji da
se izdaja predstavi kao vrlina, i legitimiše kao demokratsko pravo na drugačije
viđenje crnogorske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, da se glorifikuju
zločinci i saradnici okupatora, bijedni su i sramni pokušaji nastavljača
ideologije i politike četničkog pokreta da prikriju njegov izdajnički i
zločinački karakter.
Za njih je nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta Pavle
Đurišić heroj i patriota, a ubice nedužnih ljudi, kao dvojica koje pominjete,
mučenici i sveci. U tome prednjači Demokratski front i Srpska pravoslavna
crkva. Kanonizacija Vukojičića i Šiljka jedna je od najsramnijih mrlja na
obrazu Srpske pravoslavne crkve. Zamislite Svetog Petra Cetinjskog i Svetog
Vasilija Ostroškog u tom društvu. Ogromna većina u Crnoj Gori prepoznala je
monstruozni karakter pokušaja da se ti zločinci predstave kao sveci, i
učvrstila shvatanje da se naša obnovljena država jedino može utemeljiti na
antifašističkoj, Trinaestojulskoj Crnoj Gori. Samo na tim temeljima ona može
postojati kao građansko, multietničko, demokratsko društvo. Tako da bez 13.
jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006, niti bi bilo nezavisne proevropske Crne
Gore. Crnogorski Trinaestojulski ustanak u svom suštinskom vrijednosnom
značenju, ne samo da nadilazi granice Crne Gore, već, imajući u vidu istorijski
kontekst, predstavlja jedan od najvećih događaja u evropskoj istoriji 20.
vijeka.
Đurišić heroj i patriota, a ubice nedužnih ljudi, kao dvojica koje pominjete,
mučenici i sveci. U tome prednjači Demokratski front i Srpska pravoslavna
crkva. Kanonizacija Vukojičića i Šiljka jedna je od najsramnijih mrlja na
obrazu Srpske pravoslavne crkve. Zamislite Svetog Petra Cetinjskog i Svetog
Vasilija Ostroškog u tom društvu. Ogromna većina u Crnoj Gori prepoznala je
monstruozni karakter pokušaja da se ti zločinci predstave kao sveci, i
učvrstila shvatanje da se naša obnovljena država jedino može utemeljiti na
antifašističkoj, Trinaestojulskoj Crnoj Gori. Samo na tim temeljima ona može
postojati kao građansko, multietničko, demokratsko društvo. Tako da bez 13.
jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006, niti bi bilo nezavisne proevropske Crne
Gore. Crnogorski Trinaestojulski ustanak u svom suštinskom vrijednosnom
značenju, ne samo da nadilazi granice Crne Gore, već, imajući u vidu istorijski
kontekst, predstavlja jedan od najvećih događaja u evropskoj istoriji 20.
vijeka.
Koristim priliku da svim građanima Crne Gore
čestitam ovaj veliki praznik koji služi na ponos pokoljenjima.
čestitam ovaj veliki praznik koji služi na ponos pokoljenjima.
POBJEDA: Zbog čega na neofašističke poruke ćute
akademici CANU, profesori univerziteta, zašto se oglase samo pojedini
intelektualci, tek nekoliko medija u Crnoj Gori? Je li to čekaju da vide ko će
pobijediti na izborima, koja će opcija prevladati?
akademici CANU, profesori univerziteta, zašto se oglase samo pojedini
intelektualci, tek nekoliko medija u Crnoj Gori? Je li to čekaju da vide ko će
pobijediti na izborima, koja će opcija prevladati?
ĐUKANOVIĆ: Ugodnije bi bilo iz pozicije predsjednika
svih građana ne suditi o tome. Pa ipak, kad pitate… Primjećujem da su brojni
intelektualci reagovali na mnoge neofašističke poruke, što smatram njihovim
moralnim i intelektualnim izborom, zrelom odgovornošću prema društvu u kome
žive i djeluju. Prihvatam – iako ne razumijem – i pravo drugih koji se
opredjeljuju da ćutke isprate ove retrogradne i opasne društvene procese. Koji,
kako vidimo, imaju karakter pomodnog globalnog političkog trenda. Zato ne mislim
da je riječ o sezonskoj pojavi u Crnoj Gori uoči predstojećih izbora. Prije bih
to opisao, kao lijenu, nedovoljno državno odgovornu oportunističku javnost
podijeljenog crnogorskog društva.
svih građana ne suditi o tome. Pa ipak, kad pitate… Primjećujem da su brojni
intelektualci reagovali na mnoge neofašističke poruke, što smatram njihovim
moralnim i intelektualnim izborom, zrelom odgovornošću prema društvu u kome
žive i djeluju. Prihvatam – iako ne razumijem – i pravo drugih koji se
opredjeljuju da ćutke isprate ove retrogradne i opasne društvene procese. Koji,
kako vidimo, imaju karakter pomodnog globalnog političkog trenda. Zato ne mislim
da je riječ o sezonskoj pojavi u Crnoj Gori uoči predstojećih izbora. Prije bih
to opisao, kao lijenu, nedovoljno državno odgovornu oportunističku javnost
podijeljenog crnogorskog društva.
Naravno, iz toga isključujem onaj njen dio koji
svjesno i uvjereno pristaje da bude intelektualni i ideološki oslonac
anticrnogorskim društvenim i političkim pokretima. Ekstremne poruke koje
pominjete, ili politika koju one tvore, povremeno su toliko agresivne i
učestale, da se može učiniti da nema smisla odgovarati na njih. Mašinerija koja
svakodnevno proizvodi toliku gomilu laži, omalovažavanja, zamjena teza, samu
sebe obesmišljava, pa mnogi pristojni ljudi, posebno ako nemaju neposredni
državni ili politički angažman, ulazak u polemiku s takvom patologijom smatraju
neprijatnim i nepotrebnim intelektualnim i građanskim unižavanjem. Ipak,
najvažnije je da su te ekstremne pojave u manjini, mada je često percepcija u
društvu drugačija zbog njihove učestalosti i agresivnosti.
svjesno i uvjereno pristaje da bude intelektualni i ideološki oslonac
anticrnogorskim društvenim i političkim pokretima. Ekstremne poruke koje
pominjete, ili politika koju one tvore, povremeno su toliko agresivne i
učestale, da se može učiniti da nema smisla odgovarati na njih. Mašinerija koja
svakodnevno proizvodi toliku gomilu laži, omalovažavanja, zamjena teza, samu
sebe obesmišljava, pa mnogi pristojni ljudi, posebno ako nemaju neposredni
državni ili politički angažman, ulazak u polemiku s takvom patologijom smatraju
neprijatnim i nepotrebnim intelektualnim i građanskim unižavanjem. Ipak,
najvažnije je da su te ekstremne pojave u manjini, mada je često percepcija u
društvu drugačija zbog njihove učestalosti i agresivnosti.
Zato je neizostavno važno upozoravati na štetnost
tih pojava i edukovati javnost. To treba da rade, ne samo vlast, već i uticajni
pojedinci i organizacije. Suštinska brana takvim pojavama je obrazovanje,
porodično i nacionalno vaspitanje u duhu najsvjetlijih tekovina naše
hiljadugodišnje istorije: slobodarstva, patriotizma, antifašizma,
čovjekoljublja, humanosti, solidarnosti… Naravno, tome će pomoći – ali ga ne
može supstituisati kao što se naivno vjeruje – i permanentno rastući standard
građana. To su prioriteti naše državne politike i trajni zadaci pred našom i
generacijama koje dolaze.
tih pojava i edukovati javnost. To treba da rade, ne samo vlast, već i uticajni
pojedinci i organizacije. Suštinska brana takvim pojavama je obrazovanje,
porodično i nacionalno vaspitanje u duhu najsvjetlijih tekovina naše
hiljadugodišnje istorije: slobodarstva, patriotizma, antifašizma,
čovjekoljublja, humanosti, solidarnosti… Naravno, tome će pomoći – ali ga ne
može supstituisati kao što se naivno vjeruje – i permanentno rastući standard
građana. To su prioriteti naše državne politike i trajni zadaci pred našom i
generacijama koje dolaze.
POBJEDA: Trijumf evroatlantske političke opcije na
vrlo tenzičnim izborima 2016. godine bio je ključni uslov za brzi prijem Crne
Gore u NATO. Četiri godine kasnije, ponovo se pred izbore podižu tenzije, opet
srpski blok ima podršku zvaničnog Beograda i, nešto manje vidljivo, zvanične
Moskve. No, sada umjesto Demokratskog fronta vodeću političku ulogu je preuzela
Srpska pravoslavna crkva. Imate li sada moćnijeg oponenta?
vrlo tenzičnim izborima 2016. godine bio je ključni uslov za brzi prijem Crne
Gore u NATO. Četiri godine kasnije, ponovo se pred izbore podižu tenzije, opet
srpski blok ima podršku zvaničnog Beograda i, nešto manje vidljivo, zvanične
Moskve. No, sada umjesto Demokratskog fronta vodeću političku ulogu je preuzela
Srpska pravoslavna crkva. Imate li sada moćnijeg oponenta?
ĐUKANOVIĆ: Preuzimanje vodeće političke uloge u
opozicionom bloku od strane Srpske pravoslavne crkve je politički nonsens, a ne
samo novina na političkoj sceni Crne Gore. Rijetka su društva danas u svijetu
gdje vjerske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu.
Možda bi se to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je
danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva
nije tada bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni
favoriti, i u čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako
otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali
vjerovatno nema ni potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih
eksponenata, i u Srbiji i ovdje.
opozicionom bloku od strane Srpske pravoslavne crkve je politički nonsens, a ne
samo novina na političkoj sceni Crne Gore. Rijetka su društva danas u svijetu
gdje vjerske organizacije i njihovi lideri imaju tako vidljivu političku ulogu.
Možda bi se to na neki način moglo porediti sa Iranom. Predizborni ambijent je
danas bitno drugačiji, to jest značajno nepovoljniji u odnosu na 2016. Crkva
nije tada bila prešla političku crtu, bez obzira na to što se znalo ko su njeni
favoriti, i u čijem interesu radi. Nije ni zvanična Srbija tada bila tako
otvoreno umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore. Moskva je sada tiša, ali
vjerovatno nema ni potrebe da bude glasnija kod tolike galame njenih srpskih
eksponenata, i u Srbiji i ovdje.
U Vašem pitanju mogla bi jedino biti sporna tvrdnja
da SPC sada nastupa umjesto DF-a. Možda je tačnija formulacija da SPC nastupa u
ime DF-a, odnosno srpskog bloka. Ne zovu slučajno Amfilohija rent-a-mitropolit.
Da li je sada moćniji oponent, pitanje je iz kog ugla se gleda. Amfilohije pod
maskom brige za „vjerni narod“ pokušava da kamuflira političku pozadinu takvog
svog angažmana, igrajući na kartu vjerskih osjećanja, nastojeći da pripadnike
pravoslavne vjere obilježi političkim krstom. Dok se Mandić i družina, gurajući
Amfilohija na čelo u pokušaju da zametnu svoje političke tragove, svrstavaju
iza slogana „Ne damo svetinje“. Ipak mislim da im taj naum ne može proći kod
građana Crne Gore, da je sve to providnije nego što se nadaju.
da SPC sada nastupa umjesto DF-a. Možda je tačnija formulacija da SPC nastupa u
ime DF-a, odnosno srpskog bloka. Ne zovu slučajno Amfilohija rent-a-mitropolit.
Da li je sada moćniji oponent, pitanje je iz kog ugla se gleda. Amfilohije pod
maskom brige za „vjerni narod“ pokušava da kamuflira političku pozadinu takvog
svog angažmana, igrajući na kartu vjerskih osjećanja, nastojeći da pripadnike
pravoslavne vjere obilježi političkim krstom. Dok se Mandić i družina, gurajući
Amfilohija na čelo u pokušaju da zametnu svoje političke tragove, svrstavaju
iza slogana „Ne damo svetinje“. Ipak mislim da im taj naum ne može proći kod
građana Crne Gore, da je sve to providnije nego što se nadaju.
Svakako, neće biti lako. Ali, kad nam je bilo lako?
POBJEDA: Koji je stvarni cilj takozvanih protestnih
litija, je li to pokušaj da se vaninstitucionalnim sredstvima vlast primora na
povlačenje Zakona ili SPC, kao novi vođa srpske opozicije, podiže glasačku
mašineriju u namjeri da svrgne vlast u Crnoj Gori?
litija, je li to pokušaj da se vaninstitucionalnim sredstvima vlast primora na
povlačenje Zakona ili SPC, kao novi vođa srpske opozicije, podiže glasačku
mašineriju u namjeri da svrgne vlast u Crnoj Gori?
ĐUKANOVIĆ: Možda je najtačnije reći da su na početku
litije bile vid pritiska na vlast zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ali
sve što mu je prethodilo, i u što su se kasnije pretvorile, svjedoči da je to
oblik političke borbe u namjeri da se promijeni vlast u Crnoj Gori, a ne zakon.
Gotovo da su na zakon zaboravili. U glavama onih koji upravljaju ovim
scenarijem smišljen je drugi plan. Ako nema ove vlasti, onda nema problema ni
sa zakonom. Nema ni svega drugog što je Crna Gora ostvarila tokom novije
istorije, a protiv čega su oni bili: od nezavisnosti i multietničnosti, do NATO
i dogledne evropske perspektive. Dakle, nije više cilj promjena zakona, nego
promjena vlasti.
litije bile vid pritiska na vlast zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ali
sve što mu je prethodilo, i u što su se kasnije pretvorile, svjedoči da je to
oblik političke borbe u namjeri da se promijeni vlast u Crnoj Gori, a ne zakon.
Gotovo da su na zakon zaboravili. U glavama onih koji upravljaju ovim
scenarijem smišljen je drugi plan. Ako nema ove vlasti, onda nema problema ni
sa zakonom. Nema ni svega drugog što je Crna Gora ostvarila tokom novije
istorije, a protiv čega su oni bili: od nezavisnosti i multietničnosti, do NATO
i dogledne evropske perspektive. Dakle, nije više cilj promjena zakona, nego
promjena vlasti.
Sjetimo se, to je bio cilj i prije donošenja zakona.
Uostalom, poređenje Crne Gore sa NDH od strane srpskog patrijarha Irineja
saopšteno je prvi put još u avgustu 2018. Ta maloumna tvrdnja prvog čovjeka
SPC, kao i ona da je Srbima bilo bolje pod Osmanlijama nego danas u Crnoj Gori,
neznaveno abolira ustaške zločine, i navodi na zaključak da Srbima nije bilo ni
tako loše 500 godina pod Turcima.
Uostalom, poređenje Crne Gore sa NDH od strane srpskog patrijarha Irineja
saopšteno je prvi put još u avgustu 2018. Ta maloumna tvrdnja prvog čovjeka
SPC, kao i ona da je Srbima bilo bolje pod Osmanlijama nego danas u Crnoj Gori,
neznaveno abolira ustaške zločine, i navodi na zaključak da Srbima nije bilo ni
tako loše 500 godina pod Turcima.
Ako se pažljivije analizira, SPC sa svojim
eparhijama se decenijama unazad pozicionira protiv Crne Gore. Bila je protiv
svega što je značajno važno za ostvarivanje naših nacionalnih interesa, za šta
smo imali većinsku podršku na svim dosadašnjim izborima i na referendumu.
Izgleda se jedino SPC, i jedino u Crnoj Gori, ne pridržava drevne maksime da je
„glas naroda – glas Boga“… Niti poštuje normu kanonskog prava „koji se
suproti vlasti, suproti se naredbi božijoj“. Zakon je usvojen zimus, a SPC je
ustvari oduvijek podržavala anticrnogorske snage, kao i one nju. Da Crkva ne
haje za zakon potvrđuje i činjenica da je Sinod SPC bio podnio inicijativu
Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu njegove ustavnosti, pa je ubrzo povukao. To
samo svjedoči da u vrhu SPC nema uvjerenosti u pravnu osnovanost onoga što bi
protestima koje nazivaju litijama htjeli „da odbrane“.
eparhijama se decenijama unazad pozicionira protiv Crne Gore. Bila je protiv
svega što je značajno važno za ostvarivanje naših nacionalnih interesa, za šta
smo imali većinsku podršku na svim dosadašnjim izborima i na referendumu.
Izgleda se jedino SPC, i jedino u Crnoj Gori, ne pridržava drevne maksime da je
„glas naroda – glas Boga“… Niti poštuje normu kanonskog prava „koji se
suproti vlasti, suproti se naredbi božijoj“. Zakon je usvojen zimus, a SPC je
ustvari oduvijek podržavala anticrnogorske snage, kao i one nju. Da Crkva ne
haje za zakon potvrđuje i činjenica da je Sinod SPC bio podnio inicijativu
Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu njegove ustavnosti, pa je ubrzo povukao. To
samo svjedoči da u vrhu SPC nema uvjerenosti u pravnu osnovanost onoga što bi
protestima koje nazivaju litijama htjeli „da odbrane“.
POBJEDA: U cilju podrške kampanji SPC organizovano
je skupljanje potpisa pripadnika raznih esnafa, od nastavnika, inženjera,
studenata, sve čak i do ljekara koji prisustvom litijama direktno i javno krše
mjere NKT. Što je, po Vama, stvarna pozadina skupljanja potpisa, je li zaista
odbrana svetinja u pitanju, koje se to svetinje oduzimaju Zakonom?
je skupljanje potpisa pripadnika raznih esnafa, od nastavnika, inženjera,
studenata, sve čak i do ljekara koji prisustvom litijama direktno i javno krše
mjere NKT. Što je, po Vama, stvarna pozadina skupljanja potpisa, je li zaista
odbrana svetinja u pitanju, koje se to svetinje oduzimaju Zakonom?
ĐUKANOVIĆ: Inflacija potpisa o kojoj govorite
vratila se kao bumerang onima koji su smislili tu ujdurmu. Riječ je o providnoj
političkoj demonstraciji. Svi koji su potpisali tzv. apele podrške SPC-u, ili
su ih drugi u njihovo ime potpisali kao što je jedan broj ljudi to javno
potvrdio, pristali su ustvari da budu dio političkog pokreta na čijem je čelu
SPC. To bi se najtačnije trebalo zvati prikupljanjem potpisa za – izbornu listu
Mitropolije.
vratila se kao bumerang onima koji su smislili tu ujdurmu. Riječ je o providnoj
političkoj demonstraciji. Svi koji su potpisali tzv. apele podrške SPC-u, ili
su ih drugi u njihovo ime potpisali kao što je jedan broj ljudi to javno
potvrdio, pristali su ustvari da budu dio političkog pokreta na čijem je čelu
SPC. To bi se najtačnije trebalo zvati prikupljanjem potpisa za – izbornu listu
Mitropolije.
U stvari, ništa novo. Sve je to već viđeno. Podsjeća
na plemenske skupštine iz doba Miloševića, na čuvene Koštuničine spiskove koje
je nosio u Brisel uoči referenduma, podsjeća na vremena za koja smo se nadali
da su nepovratna. Ti spiskovi su pokazali da su tvrdnje kako se SPC ne bavi
politikom providno licemjerje i vrijeđanje zdravog razuma. Ali, potvrdila se
ovim i čuvena narodna izreka da svako zlo ima i svoje dobro. Zaglušujuće su
poruke koje dolaze ne samo od srpskih stranaka u Crnoj Gori, već i sa najviših
adresa u Srbiji, o ugroženosti Srba ovdje, o njihovim uskraćenim pravima, kako
su diskriminisani, nema ih u državnim preduzećima i javnim službama. Spiskovi
potvrđuju upravo obrnuto. Dok su neki od njih na ovim anticrnogorskim
spiskovima kao profesori državnog univerziteta, ili sa drugim prestižnim
zanimanjima, članovi njihovih porodica su svuda, čak i u crnogorskoj vojsci i
diplomatiji. Spiskovi su uz to i najbolji demanti priča o partijskom
zapošljavanju, ili političkoj pripadnosti kao preporuci ili prepreci prilikom
zapošljavanja.
na plemenske skupštine iz doba Miloševića, na čuvene Koštuničine spiskove koje
je nosio u Brisel uoči referenduma, podsjeća na vremena za koja smo se nadali
da su nepovratna. Ti spiskovi su pokazali da su tvrdnje kako se SPC ne bavi
politikom providno licemjerje i vrijeđanje zdravog razuma. Ali, potvrdila se
ovim i čuvena narodna izreka da svako zlo ima i svoje dobro. Zaglušujuće su
poruke koje dolaze ne samo od srpskih stranaka u Crnoj Gori, već i sa najviših
adresa u Srbiji, o ugroženosti Srba ovdje, o njihovim uskraćenim pravima, kako
su diskriminisani, nema ih u državnim preduzećima i javnim službama. Spiskovi
potvrđuju upravo obrnuto. Dok su neki od njih na ovim anticrnogorskim
spiskovima kao profesori državnog univerziteta, ili sa drugim prestižnim
zanimanjima, članovi njihovih porodica su svuda, čak i u crnogorskoj vojsci i
diplomatiji. Spiskovi su uz to i najbolji demanti priča o partijskom
zapošljavanju, ili političkoj pripadnosti kao preporuci ili prepreci prilikom
zapošljavanja.
Što se tiče priče o svetinjama, cilj donošenja
zakona je javni interes i ustavna obaveza države Crne Gore da štiti kulturnu
baštinu zemlje. Donošenjem zakona država je obavezana da otvori pitanje pravne
valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar. Ako neko nije uzurpirao svetinje,
onda nema ni razloga za brigu. Osim toga, ukoliko neko govori o neosnovanom
oduzimanju crkvene imovine, zakon otvara mogućnost transparentnog dokazivanja
takvih tvrdnji na šest nivoa pravne zaštite, od Upravnog suda u Crnoj Gori, do
Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
zakona je javni interes i ustavna obaveza države Crne Gore da štiti kulturnu
baštinu zemlje. Donošenjem zakona država je obavezana da otvori pitanje pravne
valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar. Ako neko nije uzurpirao svetinje,
onda nema ni razloga za brigu. Osim toga, ukoliko neko govori o neosnovanom
oduzimanju crkvene imovine, zakon otvara mogućnost transparentnog dokazivanja
takvih tvrdnji na šest nivoa pravne zaštite, od Upravnog suda u Crnoj Gori, do
Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
POBJEDA: Koliko je u političku akciju koju predvodi
SPC uz podršku Demokratskog fronta, direktno umiješan zvanični Beograd? Kako
danas Vi ocjenjujete odnose Crne Gore i Srbije – da li su to najgori odnosi od
crnogorske nezavisnosti?
SPC uz podršku Demokratskog fronta, direktno umiješan zvanični Beograd? Kako
danas Vi ocjenjujete odnose Crne Gore i Srbije – da li su to najgori odnosi od
crnogorske nezavisnosti?
ĐUKANOVIĆ: Svakako, nijesu dobri. Ali Crna Gora
ničim tome ne doprinosi. Osim što istrajava na odbrani svojih nacionalnih i
državnih interesa. Još od vremena Miloševića, zvanični Beograd nije više bio
umiješan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas. Bez obzira što se sa
vrha čuju drugačije tvrdnje. Ključni srpski ministri gotovo svakodnevno, a
često i neprimjerenim jezikom, komentarišu procese kod nas, s namjerom da na
njih direktno utiču, dokazujući valjda tako koliko je Srbija jaka. A to ustvari
svjedoči o nečem drugom.
ničim tome ne doprinosi. Osim što istrajava na odbrani svojih nacionalnih i
državnih interesa. Još od vremena Miloševića, zvanični Beograd nije više bio
umiješan u unutrašnja pitanja Crne Gore nego što je danas. Bez obzira što se sa
vrha čuju drugačije tvrdnje. Ključni srpski ministri gotovo svakodnevno, a
često i neprimjerenim jezikom, komentarišu procese kod nas, s namjerom da na
njih direktno utiču, dokazujući valjda tako koliko je Srbija jaka. A to ustvari
svjedoči o nečem drugom.
Želim da vjerujem da i u Beogradu ima zdravog
razuma. I spremnosti da radimo na popravljanju odnosa u obostranom interesu.
razuma. I spremnosti da radimo na popravljanju odnosa u obostranom interesu.
POBJEDA: A kako komentarišete što je nakon prve noći
demonstracija u Beogradu, predsjedniku Vučiću iz novinarskih krugova sugerisano
da su organizatori iz Rusije i iz Crne Gore, što on nije demantovao već je
pomenuo upliv ,,službi iz regiona“. Može li biti da su Rusi i Crnogorci zajedno
protiv Vučićeve Srbije?
demonstracija u Beogradu, predsjedniku Vučiću iz novinarskih krugova sugerisano
da su organizatori iz Rusije i iz Crne Gore, što on nije demantovao već je
pomenuo upliv ,,službi iz regiona“. Može li biti da su Rusi i Crnogorci zajedno
protiv Vučićeve Srbije?
ĐUKANOVIĆ: To je već s onu stranu pameti. Kao i
bestjalne tvrdnje u petparačkim beogradskim medijima o umiješanosti Crne Gore
na bilo koji način u događaje u Srbiji. Čak i neki učesnici litija, koje
beogradski tabloidi hvale kad su nahuškani protiv vlasti u Crnoj Gori, ako se
nađu na ulicama Beograda u protestima, postaju „Milovi“. Nije vrijedno
komentara.
bestjalne tvrdnje u petparačkim beogradskim medijima o umiješanosti Crne Gore
na bilo koji način u događaje u Srbiji. Čak i neki učesnici litija, koje
beogradski tabloidi hvale kad su nahuškani protiv vlasti u Crnoj Gori, ako se
nađu na ulicama Beograda u protestima, postaju „Milovi“. Nije vrijedno
komentara.
POBJEDA: Vratimo se na crnogorski teren. Na litijama
učestvuje i značajan broj pristalica DPS-a, ima ih i među potpisnicima pisama
podrške. Imate li bojazan da je to znak da se taj dio članstva vaše stranke
protivi politici DPS-a i vlasti i da neće podržati partiju na izborima?
učestvuje i značajan broj pristalica DPS-a, ima ih i među potpisnicima pisama
podrške. Imate li bojazan da je to znak da se taj dio članstva vaše stranke
protivi politici DPS-a i vlasti i da neće podržati partiju na izborima?
ĐUKANOVIĆ: Moram da Vas demantujem – ne radi se
uopšte o značajnom broju pristalica vladajuće partije ni na litijama, niti na
spiskovima. Moglo bi se reći da se radi o pojedinačnim slučajevima, koji se iz
politikantskih razloga predimenzioniraju. DPS je moćna partija, i te brojke su
na margini naše politike. Ali važan nam je svaki pojedinac. Sa svima njima
obavljamo razgovore, poštujući vjerska osjećanja i pravo ljudi da u svakom
trenutku mogu promijeniti svoje političke stavove. Ohrabrujuća je činjenica da
su gotovo svi bez kolebanja i ubjeđivanja saopštili da i dalje podržavaju
program naše partije i njenu listu na izborima.
uopšte o značajnom broju pristalica vladajuće partije ni na litijama, niti na
spiskovima. Moglo bi se reći da se radi o pojedinačnim slučajevima, koji se iz
politikantskih razloga predimenzioniraju. DPS je moćna partija, i te brojke su
na margini naše politike. Ali važan nam je svaki pojedinac. Sa svima njima
obavljamo razgovore, poštujući vjerska osjećanja i pravo ljudi da u svakom
trenutku mogu promijeniti svoje političke stavove. Ohrabrujuća je činjenica da
su gotovo svi bez kolebanja i ubjeđivanja saopštili da i dalje podržavaju
program naše partije i njenu listu na izborima.
POBJEDA: Kakav rasplet poslije 30. avgusta
očekujete, da li u slučaju pobjede sadašnje vladajuće koalicije smatrate da će
pritisci na Crnu Goru da se smanje ili će se nastaviti sa pokušajima
destabilizacije?
očekujete, da li u slučaju pobjede sadašnje vladajuće koalicije smatrate da će
pritisci na Crnu Goru da se smanje ili će se nastaviti sa pokušajima
destabilizacije?
ĐUKANOVIĆ: Izbori donose rasplet. Pobjeda vladajuće
koalicije se uopšte ne dovodi u pitanje, tako da su druge pretpostavke
isključene. Realno je očekivati da će pritisci na Crnu Goru tokom jeseni
jenjavati. Ne samo zbog naših izbora, nego i zbog promjene konteksta koji je
pogodovao negativnim procesima koje danas imamo u regionu.
koalicije se uopšte ne dovodi u pitanje, tako da su druge pretpostavke
isključene. Realno je očekivati da će pritisci na Crnu Goru tokom jeseni
jenjavati. Ne samo zbog naših izbora, nego i zbog promjene konteksta koji je
pogodovao negativnim procesima koje danas imamo u regionu.
Logično je da će oni koji su imali neka politička
očekivanja ovdje uvidjeti da su uzalud traćili i novac i vrijeme. Imali smo i
mnogo težih situacija, pa smo iz njih uvijek izlazili kao pobjednici.
očekivanja ovdje uvidjeti da su uzalud traćili i novac i vrijeme. Imali smo i
mnogo težih situacija, pa smo iz njih uvijek izlazili kao pobjednici.
Zašto kažemo: Nikad više 1918!
POBJEDA: Nedavno je u intervjuu Pobjedi istaknuti
crnogorski kniževnik i intelektualac, Branko Banjević, dao interesantno
tumačenje korijena podjela u Crnoj Gori. Da li ste saglasni da je jedan od
ključnih razloga crnogorskih podjela – što postoje spoljni interesi koji se
ovdje sukobljavaju i nas sukobljavaju i razbijaju?
crnogorski kniževnik i intelektualac, Branko Banjević, dao interesantno
tumačenje korijena podjela u Crnoj Gori. Da li ste saglasni da je jedan od
ključnih razloga crnogorskih podjela – što postoje spoljni interesi koji se
ovdje sukobljavaju i nas sukobljavaju i razbijaju?
ĐUKANOVIĆ: Svakako je zanimljiva ta tvrdnja o
korijenu podjela u Crnoj Gori. Ne treba je nikako previdjeti, mada ima korijena
i autentično crnogorskih. Oni su uporište za podsticanje naših podjela sa
strane, koje onda dobijaju drugi smisao. Jer onaj koji ih podstiče navija vodu
na svoju vodenicu. Na kraju, to se uvijek sublimira u pitanju da li Crna Gora
treba da postoji kao samostalna država, ili kao pokrajina neke druge države.
Ovo pitanje nije nastalo ni 90-tih, niti 2006, nego još u vrijeme Petrovića.
korijenu podjela u Crnoj Gori. Ne treba je nikako previdjeti, mada ima korijena
i autentično crnogorskih. Oni su uporište za podsticanje naših podjela sa
strane, koje onda dobijaju drugi smisao. Jer onaj koji ih podstiče navija vodu
na svoju vodenicu. Na kraju, to se uvijek sublimira u pitanju da li Crna Gora
treba da postoji kao samostalna država, ili kao pokrajina neke druge države.
Ovo pitanje nije nastalo ni 90-tih, niti 2006, nego još u vrijeme Petrovića.
Za one koji bi opet da vide Crnu Goru dijelom
Srbije, i koji navodno preferiraju tradicionalnu Crnu Goru, najbolja je Crna
Gora kralja Nikole. A od nje je najbolje što je nestala kao država. Idealna je
ona iz 1918. Zato i kažemo: nikad više 1918.
Srbije, i koji navodno preferiraju tradicionalnu Crnu Goru, najbolja je Crna
Gora kralja Nikole. A od nje je najbolje što je nestala kao država. Idealna je
ona iz 1918. Zato i kažemo: nikad više 1918.
Identitetski konflikti i odnos prema državi
POBJEDA: Četrnaest godina od nezavisnosti Crna Gora
je društvo nedovršenog identiteta, a crnogorske institucije djeluju bez jasne
platforme. Ako danas imamo značajan broj mladih ljudi koji su stekli
punoljetstvo u nezavisnoj državi a Crnu Goru ne doživljavaju svojom državom –
je li to dokaz da ne postoji efikasna identitetska strategija, prevashodno u
kulturi i obrazovanju? Koliko vladajuća elita snosi odgovornost za takvo
stanje?
je društvo nedovršenog identiteta, a crnogorske institucije djeluju bez jasne
platforme. Ako danas imamo značajan broj mladih ljudi koji su stekli
punoljetstvo u nezavisnoj državi a Crnu Goru ne doživljavaju svojom državom –
je li to dokaz da ne postoji efikasna identitetska strategija, prevashodno u
kulturi i obrazovanju? Koliko vladajuća elita snosi odgovornost za takvo
stanje?
ĐUKANOVIĆ: Probleme o kojima govorite vidim kao
nastavak identitetskih konflikata koji dugo traju. Naši identiteti su odavno
formirani. U protivnom, ne bi ih ni mogli smatrati identitetima. Identitetske
konflikte smo naslijedili, a nestabilne političke prilike ih ne ublažavaju, već
podstiču.
nastavak identitetskih konflikata koji dugo traju. Naši identiteti su odavno
formirani. U protivnom, ne bi ih ni mogli smatrati identitetima. Identitetske
konflikte smo naslijedili, a nestabilne političke prilike ih ne ublažavaju, već
podstiču.
Mladi ljudi o kojim govorite imaju sasvim drugačiji
doživljaj države, što je prirodno, nego što ga imamo mi koji smo bili
fokusirani na projekat njene obnove. Otuda oni i ne vide opasnosti, sve te
scile i haribde kroz koje moramo do naših evropskih ciljeva, kao što ih mi
vidimo. Bojim se da ne postoje recepti za „efikasne identitetske strategije“.
Odnos prema državi u svim društvima jednako je stvar i porodičnog vaspitanja, i
dobre istorijske tradicije, kao i djelovanja države u obrazovanju i kulturi,
sportu, u svemu što znači njenu afirmaciju.
doživljaj države, što je prirodno, nego što ga imamo mi koji smo bili
fokusirani na projekat njene obnove. Otuda oni i ne vide opasnosti, sve te
scile i haribde kroz koje moramo do naših evropskih ciljeva, kao što ih mi
vidimo. Bojim se da ne postoje recepti za „efikasne identitetske strategije“.
Odnos prema državi u svim društvima jednako je stvar i porodičnog vaspitanja, i
dobre istorijske tradicije, kao i djelovanja države u obrazovanju i kulturi,
sportu, u svemu što znači njenu afirmaciju.
Epidemija i ekonomija
POBJEDA: Iako se Crna Gora – zahvaljujući dobroj
državnoj strategiji i nevjerovatnim naporima ljekara i zdravstvenih radnika –
jako dobro nosila sa ,,najezdom korone“, neminovne su teške ekonomske
posljedice. Kako će Crna Gora ekonomski preživjeti ,,život pod koronom“?
državnoj strategiji i nevjerovatnim naporima ljekara i zdravstvenih radnika –
jako dobro nosila sa ,,najezdom korone“, neminovne su teške ekonomske
posljedice. Kako će Crna Gora ekonomski preživjeti ,,život pod koronom“?
ĐUKANOVIĆ: Da, pandemija kovid-19 je potvrdila da
država raspolaže zavidnih zdravstvenim i institucionalnim kapacitetima, da naši
građani imaju visok nivo individualne i društvene odgovornosti, što je dodatno
podiglo ugled Crne Gore u međunarodnoj zajednici. Uvjeren sam da ćemo takav
odnos pokazati i danas kada je zemlja na drugom špicu prvog talasa korona
virusa.
država raspolaže zavidnih zdravstvenim i institucionalnim kapacitetima, da naši
građani imaju visok nivo individualne i društvene odgovornosti, što je dodatno
podiglo ugled Crne Gore u međunarodnoj zajednici. Uvjeren sam da ćemo takav
odnos pokazati i danas kada je zemlja na drugom špicu prvog talasa korona
virusa.
Nažalost, kao i cijela svjetska ekonomija, i Crna
Gora žestoko trpi posljedice trajuće pandemije. Prema prognozama MMF-a,
predviđen je pad od 9 odsto u ovoj godini. Situacija je utoliko nepovoljnija
što je Crna Gora zemlja u kojoj je sektor usluga dominantan u strukturi BDP.
Tradicionalne turističke sezone neće biti zbog straha od putovanja u doba
korone. Zato nam je – ne samo svaki dan, nego rekao bih svaki sat – važan da
učinimo sve kako bi ublažili pad ekonomije, i očuvali supstancu da nakon krize
nastavimo sa dinamičnim razvojem, i da održimo zamah i kada su u pitanju strane
investicije, i krupni infrastrukturni projekti u svim oblastima, stvaranje što
povoljnijih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ubrzanje našeg evropskog
puta.
Gora žestoko trpi posljedice trajuće pandemije. Prema prognozama MMF-a,
predviđen je pad od 9 odsto u ovoj godini. Situacija je utoliko nepovoljnija
što je Crna Gora zemlja u kojoj je sektor usluga dominantan u strukturi BDP.
Tradicionalne turističke sezone neće biti zbog straha od putovanja u doba
korone. Zato nam je – ne samo svaki dan, nego rekao bih svaki sat – važan da
učinimo sve kako bi ublažili pad ekonomije, i očuvali supstancu da nakon krize
nastavimo sa dinamičnim razvojem, i da održimo zamah i kada su u pitanju strane
investicije, i krupni infrastrukturni projekti u svim oblastima, stvaranje što
povoljnijih uslova za otvaranje novih radnih mjesta i ubrzanje našeg evropskog
puta.
Ne želimo novu, nego kanonsku obnovu naše
autokefalne crkve
autokefalne crkve
POBJEDA: Mnogo je kritika upućeno povodom Vaše ideje
o stvaranju Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li partija na vlasti zaista
treba da inicira priču o osnivanju crkve? Neki su, opet, u tome prepoznali
tajni dogovor Vas, kao crnogorskog predsjednika, i Amfilohija, kao mitropolita
SPC u Crnoj Gori kojim se eliminiše Crnogorska pravoslavna crkva…
o stvaranju Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li partija na vlasti zaista
treba da inicira priču o osnivanju crkve? Neki su, opet, u tome prepoznali
tajni dogovor Vas, kao crnogorskog predsjednika, i Amfilohija, kao mitropolita
SPC u Crnoj Gori kojim se eliminiše Crnogorska pravoslavna crkva…
ĐUKANOVIĆ: Da, sa očekivanih adresa, očekivane ali
su to proizvoljne kritike. Ko je ikada rekao da partija osniva crkvu? To je
izmišljotina protagonista ideologije velikosrpskog monopola u Crnoj Gori.
su to proizvoljne kritike. Ko je ikada rekao da partija osniva crkvu? To je
izmišljotina protagonista ideologije velikosrpskog monopola u Crnoj Gori.
Ne radi se uopšte o ideji osnivanja nego o kanonskoj
obnovi naše autokefalne crkve, utemeljene 1485. I nasilno ukinute nakon 1918.
Osim toga, ideja o obnovi autokefalije nije uopšte nova, niti je moja – ona je
prisutna decenijama. DPS-u se imputira da se bavi crkvenim pitanjima. A šta
rade druge partije koje podržavaju SPC? Pogledajte njihove stranačke programe,
ili praksu njihovog djelovanja. Našom partijom se otvoreno bavi i SPC
Amfilohijevim pozivom, koji sve češće ponavlja, da se na izborima glasa za naše
političke konkurente.
obnovi naše autokefalne crkve, utemeljene 1485. I nasilno ukinute nakon 1918.
Osim toga, ideja o obnovi autokefalije nije uopšte nova, niti je moja – ona je
prisutna decenijama. DPS-u se imputira da se bavi crkvenim pitanjima. A šta
rade druge partije koje podržavaju SPC? Pogledajte njihove stranačke programe,
ili praksu njihovog djelovanja. Našom partijom se otvoreno bavi i SPC
Amfilohijevim pozivom, koji sve češće ponavlja, da se na izborima glasa za naše
političke konkurente.
DPS kao državotvorna stranka, koja je iznijela teret
istorijske odgovornosti u donošenju najvažnijih odluka na putu modernizacije
crnogorskog društva, kao i Predsjednik države, imaju obavezu da iskažu svoj
stav i o crkvenom pitanju, koje je starije od aktuelnih partija, i koje
najneposrednije utiče na šire društvene procese u našoj zemlji. Mi se zalažemo
da se tokom dugoročnog procesa Pravoslavna crkva u Crnoj Gori prilagodi
tradiciji i kanonskom poretku. Crkva treba da liturgijski ujedinjuje Crnu Goru,
i Crnogorce i Srbe, i sve pravoslavne, a ne da dijeli i zavađa narod po
necrkvenim i etnofiletističkim kriterijumima nacije ili politikanstva, kako to
radi Srpska pravoslavna crkva.
istorijske odgovornosti u donošenju najvažnijih odluka na putu modernizacije
crnogorskog društva, kao i Predsjednik države, imaju obavezu da iskažu svoj
stav i o crkvenom pitanju, koje je starije od aktuelnih partija, i koje
najneposrednije utiče na šire društvene procese u našoj zemlji. Mi se zalažemo
da se tokom dugoročnog procesa Pravoslavna crkva u Crnoj Gori prilagodi
tradiciji i kanonskom poretku. Crkva treba da liturgijski ujedinjuje Crnu Goru,
i Crnogorce i Srbe, i sve pravoslavne, a ne da dijeli i zavađa narod po
necrkvenim i etnofiletističkim kriterijumima nacije ili politikanstva, kako to
radi Srpska pravoslavna crkva.
IZVOR: www.pobjeda.me
