Fuad Čekić |
Fuad Čekić je rođen u Beranama 1985. godine. Osnovnu školu završio je u Plavu, potom je upisao “Gazi Husrev-begovu medresu” u Sarajevu. Završio je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu i Fakultet Islamskih nauka takođe u Sarajevu. Nakon studija angažovan je u Islamskoj zajednici u Crnoj Gori u pravnoj službi, a od 2013. godine obavljao je funkciju generalnog sekretara Islamske zajednice. U Islamskoj zajednici bio je angažovan kao glavni urednik Islamskog časopisa “Elif”, profesor u medresi na predmetu šerijatsko pravo, kopredsjedavajući Mješovite komisije za implementaciju Ugovora od zajedničkog interesa Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori, a od 2016. godine je direktor Srednje vjerske škole – medrese “Mehmed Fatih” u Tuzima – Milješ. Oženjen je i otac troje djece.
Koja je uloga i značaj Medrese u obrazovanju i odgoju mladih ljudi ne samo danas već i kroz istoriju postojanja Medrese kao obrazovne institucije?
Medrese su oduvijek bile škole opšteg obrazovanja akreditovane za izvođenje vjerske nastave. Njeni svršenici su i u Osmanskom carstvu, osim vjerskih poslova: imama, mualima, muftija, obnašali poslove javnih službenika i sudija. I danas je medresa škola takvog tipa. Plan i program škole je prilagođen opšte-obrazovnim srednjim školama. Svršenici naše škole nastavljaju put na različitim visokoškolskim ustanovama u državi i svijetu, pa danas imamo bivše učenike koji su inžinjeri, pravnici i ekonomisti, kao i imami, profesori islamskih nauka i mualimi.
Što Medresu “Mehmed Fatih” izdvaja od drugih srednjih škola?
Medresu čine posebnom vjerski dio nastave i internatski smještaj. Učenici pored prirodnih i društvenih predmeta izučavaju i islamske predmete u duhu tradicije i teološko-pravnih škola koje su se primjenjivale u Crnoj Gori. Internatski smještaj je koncipiran na principu međunarodnih koledža. Škola posjeduje kapacitete na kojima joj mogu pozavidjeti mnogi srednjoškolski centri: 16 učionica, zgradu muškog internata kapaciteta 144 kreveta, zgradu ženskog internata kapaciteta 60 kreveta, amfiteatar sa 145 mjesta, sportsku salu, book-cafe, čitaonicu sa 125 mjesta, a trenutno se izvode radovi na opremanju bloka za prirodne nauke: matematiku, fiziku, hemiju i biologiju.
Učenici se kroz internatski život uče samodisciplini, bržoj socijalnoj integraciji i društvenoj odgovornosti. Vannastavne aktivnosti za našu školu su bitne podjednako kao i nastavne, tako da je život u internatu obogaćen različitim predavanjima i radionicama iz oblasti: istorije, kulture, filozofije, glume, biznisa i politike… Učenici su u prilici da vide i čuju različite poznate ličnosti iz različitih sfera društvenog djelovanja.
Medresa “Mehmed Fatih” u Tuzima svečano je otvorena 2008. godine. Koliko ste generacija medresanata izveli do sada?
Škola iza sebe ima 12 godina rada i djelovanja. Ove godine isparaćamo, ako Bog da, devetu generaciju maturanata i petu generaciju maturantkinja. Sa ovom generacijom ispraćamo 390 svršenika naše škole. Naglašavam da ti mladi ljudi i dalje održavaju kontakt sa školom.
Medresa Mehmed Fatih |
Kakav je kvalitet nastave i kadra u Medresi i kakvo je interesovanje učenika za ovu školu?
O interesovanju dovoljno govori podatak da smo bili prinuđeni da kapacitete škole proširimo za nove četiri zgrade ukupnog kapaciteta preko 13.000 m2 u Podgorici i istureno odjeljenje škole u Rožajama. Roditelji uglavnom šalju djecu u školu vodeći se principom sigurnosti, odgoja i visokog kvaliteta obrazovanja. Škola ima nultu tolerancijU prema konzumiranju opojnih sredstva i nasilju. Osim toga, u proces nastave direktno su uključeni vaspitači koji se bave odgojem mladih kroz direktnu komunikaciju sa njima i osmišljavanje planova i programa rada različitih radionica na principima društvenog aktivizma. U proces nastave uključeni su profesori koji ispunjavaju uslove rada u ostalim srednjim školama.
U septembru će biti četiri godine od kada ste na čelu Medrese. Na što ste najviše ponosni?
Obrazovanje je proces u kojem i mali pomaci znače ogroman napredak, a to najbolje znaju oni koji su uključeni u nastavni proces. Ako već treba izdvojiti nešto, onda je to otvorena komunikacija kolektiva. Ubijeđen sam da su profesori slobodni da mi ukažu na nedostatke koje primjećuju u mom upravljanju školom, kao i da sam ja slobodan da iznisem projekcije o budućem radu. Ma koliko radili na poboljšanju tehničkih uslova školovanja, ne smijemo zaboraviti da je nastavni kadar kreator nastavnog procesa, a zdrav odnos u kolektivu je ključ napretka. Medresa se može pohvaliti krajnje zdravom, dobronamjernom i otvorenom komunikacijom među nastavnim kadrom.
Učenici Medrese pobjeđivali su na brojnim školskim takmičenjima, što govori o kvalitetu nastave, ali i o kvalitetu učenika. Vaš komentar?
Medresa učestvuje na državnim i međunarodnim takmičenjima posljednjih nekoliko godina. Učenici ostvaruju zapažene rezultate i mi kao kolektiv smo ponosni. Ostvareni rezultati su nam dobar indikator da radimo na ispravan način.
Medresa “Mehmed Fatih”, iako je vjerska škola, često organizuje različita predavanja, promocije autora iz cijelog regiona iz filozofije, književnosti, religije, filologije.
Koliko je važno da ste otvoreni prema svima u savremenom društvu?
Nema obrazovanja bez otvorenosti. Samo ljudi širokih vidika mogu ostvariti napredak u društvu. Mislim da je Medresa pokazala svoju otvorenost tribinama i radionicama koje organizujemo, a mnoge poznate ličnosti su održale tribine i predavanja u školi. Snimljeno je čak i nekoliko TV-emisija o školi. Medresa je bila domaćin mnogih seminara za profesore i učenike, a cilj svih aktivnosti je jedan – da mladi sagledaju društvene procese kroz različite prizme.
Da li je Medresa u savremenom dobu uspjela u plemenitoj misiji obrazovanja?
Da, ali to “da” mora da se održi stručnim usavršavanjem nastavnog kadra, inovacijama u obrazovanju i unapređenjem tehničkih uslova škole.
Kako sarađujete sa medresama iz okruženja?
Radimo na različitim projektima i učestvujemo na takmičenjima. Neke od medresa u regionu i svijetu su u rangu najboljih škola u tim zemljama. Kroz razmjenu iskustava pokušavamo da primjenjujemo neka njihova rješenja modifikovana u našem kontekstu. Ipak su to škole koje imaju tradiciju dužu od pet vjekova, poput Gazi-Husrev begove medrese u Sarajevu.
Koja bi bila vaša poruka budućim svršenim medresantima, ali i onima koji planiraju da upišu Medresu?
Biti čovjek pa sve ostalo bolje je i vrjednije, nego postići sve ostalo a ne postati čovjek.
Spoj tradicionalnih i modernih vrijednosti
Kako moderno društvo prihvata Medresu i kakav je odnos modernog društva prema toj školi?
Medrese su pronašle put obrazovanja u kojem su spojili tradicionalne /moralne vrijednosti sa modernošću. Za naše učenike biti „IN“ ne znači odreći se svega tradicionalnog i slijepo prihvatiti sve što nam nagli tehnološki napredak donosi. Naprotiv, mi samo pokušavamo da naučimo djecu kako da savremena dostignuća primijene u očuvanju univerzalnih moralnih vrijednosti i taj spoj se pokazao izvanrednim. A, ujedno pokušavamo ih naučiti da su neke tradicionalne forme razumijevanja društvenih odnosa i života uopšte prevaziđene. U početku rada mnogi gostujući profesori bi se iznenadili kad bi vidjeli tehničku opremljenost škole i način rada, valjda su očekivali od vjerske škole jedan tradicionalni sistem školovanja. Zahvaljujući otvorenom pristupu škole, nestale su predrasude koje su prvih godina postojale.
Onlajn platforma od prvog dana
Obrazovne institucije privremeno su zatvorene zbog korona virusa, pa je Ministarstvo pripremilo projekat ,,Učimo doma“. Kako je Medresa organizovala nastavu?
Hvala Bogu uspjeli smo od prvog dana da uspostavimo onlajn platformu. Novonastala situacija nas nije omela u realizaciji plana i programa i sve se odvija dinamikom koja je ustaljena. Ono čega postajemo svjesni jeste da je živa riječ uz prisustvo slušaoca nezamjenjiva. Uspjeli smo da omogućimo video konsultacije našim učenicima, ali je fizičko prisustvo nezamjenljivo. Valjda ćemo poslije ovoga više cijeniti čar druženja, a manje vremena provoditi za smart uređajima. Prosto sam ubijeđen da nam Bog pošalje nekad neke situacije da bismo mu bili zahvalni na onome što smo imali, a što nijesmo znali da cijenimo.
2 komentara
Biti covjek pa sve ostalo bolje je i vrednije nego ostalo a ne postati covjek. Dobro zbori ovaj dobri.
U pg svi koji upoznaju fuada misle da je zavrsio sorbonu.