PODGORICA-Zakon o
slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica
nije perfektan, kao uostalom nijedan zakon, jer nije to Kuran ili Biblija, ne
govorimo o Svetom pismu, nego o zakonu koji su pisali ljudi, a sve što su ljudi
pisali podložno je i kritici i izmjenama, tako da je dogovor moguć ako sve
strane u taj dijalog ulaze sa željom da se dogovore, kazao je za Pobjedu reis
Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.
Ističe da i
u Islamskoj zajednici imaju prigovora na Zakon i da smatraju da bi on mogao da
ima boljih rješenja, ali su svjesni i da se on može mijenjati i unapređivati.
u Islamskoj zajednici imaju prigovora na Zakon i da smatraju da bi on mogao da
ima boljih rješenja, ali su svjesni i da se on može mijenjati i unapređivati.
“Vjerujem da
ništa u životu ne postoji zašto ljudi ne mogu naći zajedničku tačku, pa ni u
vezi ovog zakona. Prije svega, pozivam na uzdržanost, mirno rješavanje svih
pitanja. Dijalog, prije svega”, ističe reis.
ništa u životu ne postoji zašto ljudi ne mogu naći zajedničku tačku, pa ni u
vezi ovog zakona. Prije svega, pozivam na uzdržanost, mirno rješavanje svih
pitanja. Dijalog, prije svega”, ističe reis.
Zakon o
slobodi vjeroispovijesti je, kaže on, obuhvatio sve različitosti koje postoje u
Crnoj Gori, pa i za nevjerujuće, i tako ga treba i posmatrati.
slobodi vjeroispovijesti je, kaže on, obuhvatio sve različitosti koje postoje u
Crnoj Gori, pa i za nevjerujuće, i tako ga treba i posmatrati.
Uvjeren je
da će Islamska zajednica, na temelju Temeljnog ugovora koji je potpisala sa
Vladom, naći rješenje za, što se tiče ove zajednice, sporne odredbe, bez obzira
na to što je Zakon iznad ovog ugovora.
da će Islamska zajednica, na temelju Temeljnog ugovora koji je potpisala sa
Vladom, naći rješenje za, što se tiče ove zajednice, sporne odredbe, bez obzira
na to što je Zakon iznad ovog ugovora.
“Crna Gora
je, prije svega, sekularna, građanska država i kada bismo pisali zakon za jednu
vjersku zajednicu, svi bi se našli u problemu”, upozorio je Fejzić.
je, prije svega, sekularna, građanska država i kada bismo pisali zakon za jednu
vjersku zajednicu, svi bi se našli u problemu”, upozorio je Fejzić.
Zakon o
slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv je jedino Srpskoj pravoslavnoj crkvi,
čiji je ekspertski tim juče počeo pregovore sa stručnjacima koje je delegirala
Vlada, a kako bi došli do rješenja prihvatljivog za sve strane.
slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv je jedino Srpskoj pravoslavnoj crkvi,
čiji je ekspertski tim juče počeo pregovore sa stručnjacima koje je delegirala
Vlada, a kako bi došli do rješenja prihvatljivog za sve strane.
-Kompromis
Reis vjeruje
da će doći do nekog ugovora i kompromisa.
da će doći do nekog ugovora i kompromisa.
“Temeljni
ugovori rješavaju specifičnosti svake vjerske zajednice i kroz njih svaka
vjerska zajednica može da prepozna direktno i svoje interese. Raniji zakon
datirao je još iz 1977. godine. U Crnoj Gori nije postojao starij i zakon od
njega, a u međuvremenu su se ovdje promijenila četiri državna uređenja u četiri
države, od SFRJ, preko SRJ i SiCG do današnje nezavisne države Crne Gore. Bilo
je očekivano da država uđe u izradu novog zakona”, objašnjava Fejzić.
ugovori rješavaju specifičnosti svake vjerske zajednice i kroz njih svaka
vjerska zajednica može da prepozna direktno i svoje interese. Raniji zakon
datirao je još iz 1977. godine. U Crnoj Gori nije postojao starij i zakon od
njega, a u međuvremenu su se ovdje promijenila četiri državna uređenja u četiri
države, od SFRJ, preko SRJ i SiCG do današnje nezavisne države Crne Gore. Bilo
je očekivano da država uđe u izradu novog zakona”, objašnjava Fejzić.
Islamska
zajednica je, podsjeća Fejzić, samostalna i njena jurisdikcija i djelovanje
poklapaju se sa granicama Crne Gore.
zajednica je, podsjeća Fejzić, samostalna i njena jurisdikcija i djelovanje
poklapaju se sa granicama Crne Gore.
“Mi nijesmo
nacionalna, nego smo vjerska zajednica, ako tako mogu da kažem, a s obzirom na
to da imamo kod nas više naciona. Imamo ljudi koji se različito nacionalno
izjašnjavaju: Muslimana, Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca. Nijesmo nikada upadali
u zamke da budemo dio nekih nacionalnih islamskih zajednica, nijesmo to htjeli
da prihvatimo. Ne samo islam, nego sve vjere nadilaze nacije. Nijesmo bošnjačka
islamska zajednica, nijesmo albanska islamska zajednica”, naglašava Fejzić.
nacionalna, nego smo vjerska zajednica, ako tako mogu da kažem, a s obzirom na
to da imamo kod nas više naciona. Imamo ljudi koji se različito nacionalno
izjašnjavaju: Muslimana, Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca. Nijesmo nikada upadali
u zamke da budemo dio nekih nacionalnih islamskih zajednica, nijesmo to htjeli
da prihvatimo. Ne samo islam, nego sve vjere nadilaze nacije. Nijesmo bošnjačka
islamska zajednica, nijesmo albanska islamska zajednica”, naglašava Fejzić.
-Država je vlasnik kulturne baštine
Komentarišući
za SPC sporne odredbe Zakona koje se odnose na imovinu, reis potvrđuje da su se
u razgovorima tokom izrade zakona svi uglavnom i fokusirali na imovinska
pitanja, ali ne vidi ništa sporno da imovina, pogotovo koja predstavlja
kulturnu baštinu, bude u vlasništvu države.
za SPC sporne odredbe Zakona koje se odnose na imovinu, reis potvrđuje da su se
u razgovorima tokom izrade zakona svi uglavnom i fokusirali na imovinska
pitanja, ali ne vidi ništa sporno da imovina, pogotovo koja predstavlja
kulturnu baštinu, bude u vlasništvu države.
“U svakoj
zemlji ono što je kulturna baština, što su spomenici kulture, a to mogu da budu
i vjerski objekti, uglavnom su vlasništvo države. To nije sporno. I zato je
meni logičnije da se fokusiramo na rješenja vezana za primjenu zakona.
Logičnije je da riješimo pitanja službe u tim vjerskim objektima, da to neko ne
dovodi u pitanje. Meni je bitnije da imam te garancije, da nemamo smetnji da
koristimo džamije. Na kraju, država preuzimanjem vlasništva preuzima i
odgovornost, kao što su održavanje tih objekata i briga o njima”, smatra
Fejzić.
zemlji ono što je kulturna baština, što su spomenici kulture, a to mogu da budu
i vjerski objekti, uglavnom su vlasništvo države. To nije sporno. I zato je
meni logičnije da se fokusiramo na rješenja vezana za primjenu zakona.
Logičnije je da riješimo pitanja službe u tim vjerskim objektima, da to neko ne
dovodi u pitanje. Meni je bitnije da imam te garancije, da nemamo smetnji da
koristimo džamije. Na kraju, država preuzimanjem vlasništva preuzima i
odgovornost, kao što su održavanje tih objekata i briga o njima”, smatra
Fejzić.
Upozorava da
bi se, ako bi sve vjerske zajednice otvorile pitanje vlasništva na način kako
je to učinila SPC, moglo doći u situaciju da se još neke države pojave kao neko
ko smatra da polaže pravo na pojedine vjerske objekte.
bi se, ako bi sve vjerske zajednice otvorile pitanje vlasništva na način kako
je to učinila SPC, moglo doći u situaciju da se još neke države pojave kao neko
ko smatra da polaže pravo na pojedine vjerske objekte.
“Ko je, što
je i kada gradio i kome pripada bojim se da bi na taj način ušli u ozbiljne
probleme. Kroz istoriju, granice su se mijenjale, državna uređenja… Znači li to
da bi, po toj logici, mogao da dođe neko iz Turske i da traži pravo vlasništva
nad nekim starim džamijama, koje su sagrađene prije 300-400 godina i da brani
mišljenje da su one vlasništvo države Turske. Zato, treba da se ide ka
dogovoru, a on je moguć ako imate dvije strane koje su zainteresovane za
dogovor, nije dovoljna samo želja jedne strane. Kao što imate pticu sa jednim
krilom ne može da leti, sa dva može”, naglašava Fejzić.
je i kada gradio i kome pripada bojim se da bi na taj način ušli u ozbiljne
probleme. Kroz istoriju, granice su se mijenjale, državna uređenja… Znači li to
da bi, po toj logici, mogao da dođe neko iz Turske i da traži pravo vlasništva
nad nekim starim džamijama, koje su sagrađene prije 300-400 godina i da brani
mišljenje da su one vlasništvo države Turske. Zato, treba da se ide ka
dogovoru, a on je moguć ako imate dvije strane koje su zainteresovane za
dogovor, nije dovoljna samo želja jedne strane. Kao što imate pticu sa jednim
krilom ne može da leti, sa dva može”, naglašava Fejzić.
Kategoričan
je i da Islamska zajednica niti želi niti može da arbitrira i nudi rješenja
unutar pravoslavnog korpusa u Crnj Gori, ali da kada se radi o državnom
pitanju, a ovaj Zakon, kako kaže, to jeste, jer tiče se i njih, onda su spremni
da izađu sa jasnim stavom.
je i da Islamska zajednica niti želi niti može da arbitrira i nudi rješenja
unutar pravoslavnog korpusa u Crnj Gori, ali da kada se radi o državnom
pitanju, a ovaj Zakon, kako kaže, to jeste, jer tiče se i njih, onda su spremni
da izađu sa jasnim stavom.
“Ovo je
građanska država i to je ustavna kategorija. Pogađa nas kada nas neki prozivaju
da mi nemamo prava glasa, da naši predstavnci u parlamentu ne treba da glasaju,
kao da ne živimo u ovoj državi. Svako pozivanje manje brojnih naroda da ne bi
trebalo da učestvuju u donošenju nekih odluka od interesa za državu, bilo u
prala-mentu ili vladi, je antiustavno”, kategoričan je reis Fejzić.
građanska država i to je ustavna kategorija. Pogađa nas kada nas neki prozivaju
da mi nemamo prava glasa, da naši predstavnci u parlamentu ne treba da glasaju,
kao da ne živimo u ovoj državi. Svako pozivanje manje brojnih naroda da ne bi
trebalo da učestvuju u donošenju nekih odluka od interesa za državu, bilo u
prala-mentu ili vladi, je antiustavno”, kategoričan je reis Fejzić.
Poslanici
prosrpskih političkih partija u parlamentu su, tokom rasprave o Zakonu o
slobodi vjeroispovijesti pozivali predstavnike manjina da se ne „miješaju u
pravoslavnu stvar“ i da ne glasaju za zakon, što, dodaje Fejzić, nije bilo u
redu.
prosrpskih političkih partija u parlamentu su, tokom rasprave o Zakonu o
slobodi vjeroispovijesti pozivali predstavnike manjina da se ne „miješaju u
pravoslavnu stvar“ i da ne glasaju za zakon, što, dodaje Fejzić, nije bilo u
redu.
“Ne želimo
da stvaramo probleme državi u kojoj živimo. Bili smo mi direktna žrtva nekih
dešavanja. Možete misliti što se radilo 90-ih godina prošlog vijeka i kako se
mogla upisivati imovina vjerskih zajednica. Slučajno smo, prije nekoliko
godina, otkrili da su u katastru u Bijelom Polju ostaci jedne džamije upisani
kao crkva, a groblje oko nje, oko 30 ari, koje je bilo upisano kao islamsko
upisano je kao krš, kamenjar. Tražili smo ispravku i to je urađeno”, priča
Fejzić.
da stvaramo probleme državi u kojoj živimo. Bili smo mi direktna žrtva nekih
dešavanja. Možete misliti što se radilo 90-ih godina prošlog vijeka i kako se
mogla upisivati imovina vjerskih zajednica. Slučajno smo, prije nekoliko
godina, otkrili da su u katastru u Bijelom Polju ostaci jedne džamije upisani
kao crkva, a groblje oko nje, oko 30 ari, koje je bilo upisano kao islamsko
upisano je kao krš, kamenjar. Tražili smo ispravku i to je urađeno”, priča
Fejzić.
Kaže i da su
neka ostrva na Skadarskom jezeru, koja su bila vakufska, izuzeta iz Islamske
zajednice kako bi se tamo omogućila gradnja crkava…
neka ostrva na Skadarskom jezeru, koja su bila vakufska, izuzeta iz Islamske
zajednice kako bi se tamo omogućila gradnja crkava…
“Imamo mi
još mnogo toga što bismo rekli… Ali, vjerujemo i mi jesmo za dogovor”,
zaključuje reis Fejzić.
još mnogo toga što bismo rekli… Ali, vjerujemo i mi jesmo za dogovor”,
zaključuje reis Fejzić.
-Neće o
litijama, ali bole neke poruke
litijama, ali bole neke poruke
Reis Rifat
Fejzić kaže da ne želi da komentariše protestne litije Srpske pravoslavne
crkve, jer svako ima pravo da izrazi nezadovoljstvo.
Fejzić kaže da ne želi da komentariše protestne litije Srpske pravoslavne
crkve, jer svako ima pravo da izrazi nezadovoljstvo.
“Mi smo
građanska država, demokratska. Ne može niko govoriti da ovdje nema demokratije.
Evo, ljudi mogu slobodno da se kreću i da izraze protest Ono što je malo
neukusno je što se u nekim sredinama crtaju neka obilježja koja vrijeđaju
pripadnike islamske vjere. Prije svega mislim na ono što se dešavalo u
Pljevljima, a bilo je slučajeva i u Beranama, pa neki snimci koji su objavljeni
gdje se pjevaju četničke pjesme. Ako tome dodamo i poruke iz Skupštine odakle
su ljudi pozivani na otkopavanje oružja, sve to unosi nemir. Nemamo na ovim
prostorima slavnu prošlost. Nijesu tako daleko devedesete godine prošlog
vijeka. Naš narod u okruženju još nije iskopao kosti svojih najbližih. U
Srebrenici se svake godine otkopava stotine djelova skeleta, a neko ovdje traži
de se oružje iskopa. Država je tu trebalo da reaguje malo snažnije, jer mir
moramo sačuvati po svaku cijenu”, kategoričan je Fejzić.
građanska država, demokratska. Ne može niko govoriti da ovdje nema demokratije.
Evo, ljudi mogu slobodno da se kreću i da izraze protest Ono što je malo
neukusno je što se u nekim sredinama crtaju neka obilježja koja vrijeđaju
pripadnike islamske vjere. Prije svega mislim na ono što se dešavalo u
Pljevljima, a bilo je slučajeva i u Beranama, pa neki snimci koji su objavljeni
gdje se pjevaju četničke pjesme. Ako tome dodamo i poruke iz Skupštine odakle
su ljudi pozivani na otkopavanje oružja, sve to unosi nemir. Nemamo na ovim
prostorima slavnu prošlost. Nijesu tako daleko devedesete godine prošlog
vijeka. Naš narod u okruženju još nije iskopao kosti svojih najbližih. U
Srebrenici se svake godine otkopava stotine djelova skeleta, a neko ovdje traži
de se oružje iskopa. Država je tu trebalo da reaguje malo snažnije, jer mir
moramo sačuvati po svaku cijenu”, kategoričan je Fejzić.
Reis je
nedavno obišao Pljevlja, gdje su, nakon litije 26. januara, pred kućama
Muslimana i Bošnjaka, na elektro-ormarićima, osvanuli krstovi sa četiri S.
nedavno obišao Pljevlja, gdje su, nakon litije 26. januara, pred kućama
Muslimana i Bošnjaka, na elektro-ormarićima, osvanuli krstovi sa četiri S.
“Još nijesu
zaliječene rane devedesetih Bukovica, bacanje bombi na muslimasnke kuće,
lokale, ubijanje ljudi. Vidio sam da kod ljudi u tom gradu postoji doza
zabrinutosti i straha. Ali, vjerujem u moć države. U želju ne sumnjam. Siguran
sam da država ima snage da odbrani svakog građanina, ma gdje on živio, ma kojoj
naciji ili vjeri pripadao”, ističe Fejzić.
zaliječene rane devedesetih Bukovica, bacanje bombi na muslimasnke kuće,
lokale, ubijanje ljudi. Vidio sam da kod ljudi u tom gradu postoji doza
zabrinutosti i straha. Ali, vjerujem u moć države. U želju ne sumnjam. Siguran
sam da država ima snage da odbrani svakog građanina, ma gdje on živio, ma kojoj
naciji ili vjeri pripadao”, ističe Fejzić.
Na pitanje
kako vidi kletve koje upućuje poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije, koji je,
pored ostalih, prokleo i poslanike koji su glasali za Zakon o slobodi
vjeroispovijesti, reis je odgoorio da može da govori samo “sa aspekta islama”
kako vidi kletve koje upućuje poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije, koji je,
pored ostalih, prokleo i poslanike koji su glasali za Zakon o slobodi
vjeroispovijesti, reis je odgoorio da može da govori samo “sa aspekta islama”
“Pozvaću se
na jedan primjer iz života poslanika Muhameda kada je bio fizički napadnut i
bio je krvav. Sa njim je bio i mali broj njegovih pristalica. Jedan od tih
pristalica je rekao: „Božji i poslanice, tebi se molba prima. Uputi molbu Bogu
na način da ih prokuneš i da ih stigne njegova Božja kazna”, a Muhamed mu je na
to odgovorio: „Ja nijesam poslat da proklinjem nego da upućujem”. To bi bio i
moj odgovor na to pitanje”, rekao je Fejzić.
na jedan primjer iz života poslanika Muhameda kada je bio fizički napadnut i
bio je krvav. Sa njim je bio i mali broj njegovih pristalica. Jedan od tih
pristalica je rekao: „Božji i poslanice, tebi se molba prima. Uputi molbu Bogu
na način da ih prokuneš i da ih stigne njegova Božja kazna”, a Muhamed mu je na
to odgovorio: „Ja nijesam poslat da proklinjem nego da upućujem”. To bi bio i
moj odgovor na to pitanje”, rekao je Fejzić.
Izvor: Pobjeda
