Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je
zakon kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, a oni koji to čine
mogu biti kažnjeni i do pet godina zatvora.
Dopune Zakona o Krivičnom zakonu BiH, kojima se
zabranjuje negiranje i kažnjavanje genocida, stupaju na snagu odmah na
privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne
usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i dodatnih uslova.
Inckova odluka odmah će biti objavljena na službenoj
veb stranici OHR-a i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Prema izmjenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo
visoki predstavnik, predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina
za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.
„Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša
opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, utvrđen
pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda, pridruženom
uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. godine, Haškog tribunala ili Suda u
BiH… kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u
Inckovoj odluci.
Od tri mjeseca do tri godine zatvora, prema
nametnutim odredbama zakona, biće kažnjeni svi oni koji javno podstiču na
nasilje ili mržnju, usmjerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s
obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku
pripadnost.
U odluci visokog predstavnika predviđena je
zatvorska kazna od tri godine i za one koji dodjeljuju priznanja, nagrade ili
odlikovanja osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine.
Ranije je Incko zatražio od vlasti RS da ponište
odluke o dodjeli odlikovanja bivšim visokim zvaničnicima RS Radovanu Karadžiću,
Biljani Plavšič i pokojnom Momčilu Krajišniku, koji su presudama Haškog
tribunala osuđeni za ratne zločine u BiH, a vlasti RS su odbacile takav zahtev
visokog predstavnika.
odluku koristeći se ovlašćenjima iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, prema
kojima je visoki predstavnik „konačni autoritet u BiH“ u pogledu Sporazuma o
civilnom sprovođenju Mirovnog ugovora i posebno s obzirom na odredbu prema
kojoj „pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u pronalaženju rešenja za sve
probleme koji se pojave u vezi sa civilnim sprovođenjem Dejtonskog sporazuma“.
Incko je odluku donio pozivajući se na „bonska
ovlašćenja“, koja je visokom predstavniku dodijelio Savjet za primjenu mira u BiH u
decembru 1997. godine.
Incko je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida
samo nekoliko dana prije isteka mandata.
Njemu 1. avgusta prestaje mandat u BiH, a na njegovo
mjesto dolazi Njemac Kristijan Šmit.
Tužilaštvio BiH odmah je saopštilo da će formirati
predmet u okviru koga će pratiti sve objave i javno iznošenje stavova
pojedinaca, grupa ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv
čovječnosti i ratni zločini u Bosni i Hercegovini.
„Prikupljanje materijala vršiće se u saradnji sa partnerskim
policijskim i bezbjednosnim agencijama“, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Reagovao je i srpski član Predsedništva BiH Milorad
Dodik koji je poručio da je Incko, odlukom o zabrani negiranja genocida,
zakucao posljednji ekser u mrtvački sanduk BiH.
