Nevladino udruženje Drvoprerađivači iz Plava uputilo je nedavno dopis najvišim državnim organima da iz svoje pozicije apeluju da se konkretnim potezima pokuša preduprijediti dalje propadanje šume smrče u NP Prokletije.
Dopis su uputili premijeru, predsjedniku države, čelniku parlamenta, kao i rukovodiocima Agencije za zaštitu životne sredine i Upravi za šume, ali ni nakon deset dana ni sa jedne adrese nijesu dobili makar potvrdu da je njihov apel uzet u razmatranje – potvrdio je Pobjedi član ovog udruženja Nedžad Cecunjanin iz Plava.
Ekspanzija
Problem sušenja šume smrče, četinarske vrste koja je u uslovima hidrološke suše podložna propadanju zbog prenamnožavanja potkornjaka (insekta koji se hrani drvetom), u ekspanziji je već nekoliko godina.
Rješenje ostaje u sjenci preklapanja ingerencija različitih resora, sudara zakonskih propisa, različitih viđenja šumara i ekologa, pa se u praksi događa da inspektor za šumarstvo naredi sanitarnu sječu koja se ne realizuje.
Agencija za zaštitu životne sredine je krajem aprila naredila Nacionalnim parkovima da sanitarnu sječu ne primjenjuje dok se ne napravi presjek stanja i efekti feromonskih klopki postavljenih proteklih mjeseci u Prokletijama, za koje vjeruju da bi mogle da doprinesu smanjenju populacije ove vrste insekta koji napada fiziološki iscrpljena stabla.
U redovnim okolnostima potkornjaci su sastavni dio ekosistema i neizbježan dio lanca ishrane jer privlače brojne ptičje vrste i druge vrste insekata koji se njima hrane, pa se i prilikom sanitarne sječe ostavlja određeni procenat suvih stabala u šumi kako se ne bi poremetio prirodni balans i hranidbeni lanci.
U uslovima prenamnožavanja, kojima naruku idu klimatske promjene, sve toplija i suvlja ljeta u planinana, potkornjaci, međutim, postaju ključni uzročnik propadanja sastojina šuma smrče, koja je zbog plitkog, tanjirastog korijena najviše pogođena vrsta u našim crnogoričnim šumama.
O kakvom se problemu radi govori podatak da više od 50 odsto svih četinara u našoj zemlji pokriva smrča, dok u ukupnom zelenom pokrivaču, prema dostupnim podacima, čini gotovo jednu četvrtinu.
Sanitar
Drvoprerađivači iz Plava smatraju da je sanitarna sječa, po uzoru na praksu nekih zemalja regiona i Evrope, koje sanitarne mjere primjenjuju u trećoj i drugoj zoni zaštite, neophodna iz više razloga, prvenstveno ekološkog, jer čuva resurse od daljeg propadanja.
– Nije zanemarljiv ni ekonomski aspekt, ali u našem slučaju on je trenutno posve izgubljen budući da već nekoliko godina sanitarna sječa nije sprovedena, a površina pod suvom šumom se umnožava. Da napomenem da trenutno imate nevjerovatnu situaciju: protesti malih drvoprerađivača širom zemlje koji su zbog uslova tendera za prodaju drveta ostali bez sirovine, a uporedo stotine hiljada kubika šume propada jer se godinama ne sprovodi sanitarna sječa. Ne znam kuda vodi takva politika odnosa prema resursima, ali i ljudima – kaže Cecunjanin.
Prema njegovim riječima, strahotno je ovih dana proći djelovima Prokletija u kojima je potkornjak uznapredovao zato što se i pored brojnih apela odugovlači sa jedinim efikasnim rješenjem, bez kojeg, plaši se Cecunjanin, šume smrče bivaju osuđene na propast.
On je naveo da su državnim adresama dostavili i snimke pravljene tokom avgusta koji pokazuju da je suvih stabala mnogo više nego prošle godine.
– Sušno i veoma toplo ljeto pogoduje razvoju potkornjaka pa će se obrisi, slobodno mogu reći katastrofe na Prokletijama, tek uočiti tokom jeseni – upozorava Cecunjanin, koji postavlja pitanje da li će iko u ovoj zemlji da odgovara zbog toga.
Izuzeće
Kazao je da je bizarno što je za sada jedino odgovarao šumarski inspektor Hakija Jasavić.
– Čovjek koji poznaje situaciju na terenu i godinama upozorava na potencijalnu ekološku katastrofu biva sklonjen i izuzet iz nadzora nad sprovođenjem mjera koje je izrekao u ime Uprave za inspekcijske poslove. Uradio je ono na šta ga zakon obavezuje, ali niko u ovom sistemu ne shvata srazmjere problema na koji je on ukazuje godinama. Bojim se da će vrlo brzo shvatiti da je čovjek bio u pravu, a onda će biti kasno i za Plav i Prokletije. A kada izgubimo šumu, od naknadne pameti neće niko imati koristi – kazao je Cecunjanin.
On je naveo da su eksperti iz nacionalnog parka Tara u Srbiji kao i stručnjaci šumarske struke iz Beograda spremni da podijele svoja iskustva i pomognu u prevazilaženju ovog problema.
– Apelujemo da se uvaže stavovi struke i nauke, a ne da se svodi na tumačenja pojedinaca. Mi jesmo udruženje drvoprerađivača. I može nekome biti čudno u prvi mah, kako se mi to borimo za šume. Prvo, odrasli smo i živimo u ovim krajevima, pamtimo kako se nekada gazdovalo i suzbijale štetočine i bolesti. A ključno je da želimo da se šume sačuvaju, jer bez zdravih šuma neće biti ni parka, ni nas – ističe Cecunjanin.
Izvor: Pobjeda
Foto: Stevo Vasiljević
